Osim toga, po preporuci istih garanta teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, Kijev je 1994. godine predao Moskvi strateške bombardere i uništio ogromnu količinu konvencionalnog naoružanja. Recimo, tada je Kijev posjedovao devet hiljada savremenih tenkova i nekoliko hiljada ratnih aviona različite namjene. Ukrajina je samo tražila garanciju svoje teritorijalne cjelovitosti, koja tako i nije bila osigurana. Sada Ruska Federacija raketira ukrajinsku teritoriju istim strateškim bombarderima i prijeti nuklearnim oružjem koje je dobila iz Ukrajine.
Krajem februara 2014. godine, Kijev je od međunarodnih partnera tražio odlučnu vojnu i političku reakciju na rusku invaziju, a dobio je samo verbalno osuđivanje moskovske agresije. Kremlj je bio zadovoljan i odmah je za mjesec dana pokrenuo vojnu akciju na Donbasu. Današnji krvavi rat u Ukrajini posljedica je odsustva neophodne i čvrste međunarodne reakcije iz 2014. godine. Evropa i Amerika tada su mislile da su tako izbjegle eventualni vojni sukob s Ruskom Federacijom, a umjesto toga sada su dobile široki, krvavi rat. Ukrajinci plaćaju debele račune jer im ginu ljudi i uništava se infrastruktura, i to samo zato što je proruski lobi u SAD-u i Evropi krajem februara 2014. godine blokirao neophodne odlučujuće reakcije. Niko se nije odmah usudio da Ukrajini da vojnu podršku pri eventualnom sukobu sa ruskom okupatorskom vojskom na ukrajinskom poluotoku. Svi su egoistički razmišljali kako da dalje produže komforni i tihi način života… Sada imamo situaciju koja je stoput teža od one iz 2014. godine.
24–25. oktobra ove godine, u Zagrebu je planiran Prvi parlamentarni samit Krimske platforme. Delegacije više od pedeset zemalja i međunarodnih vladinih organizacija dobili su pozive da prisustvuju na ovom važnom međunarodnom događaju. Očekuje se učešće oko četiristo političara iz čitavog svijeta. Ukrajina je na ovaj samit pozvala i zemlje koje nisu članice Krimske platforme, a to su Južna Amerika, Afrika i Azija.
Krimska platforma je međunarodni mehanizam koordinacije za povratak pitanja o ruskoj okupaciji Krima na međunarodnu agendu, a inicirala ga je Ukrajina. Ciljevi su zaštita ljudskih prava na poluotoku, podrška deokupaciji poluotoka, kao i jačanje evropske i globalne bezbjednosti.
24. oktobra ove godine održat će se posebni program namijenjen diskusijama stručnjaka u okviru Parlamentarnog samita. Sljedećeg je dana planiran samit Međunarodne krimske platforme. Platforma je novi format namijenjen konsultacijama i koordinaciji, sa ciljem da se poboljšaju efikasnost međunarodnog reagiranja na okupaciju Krima, pripremanje odgovora na porast sigurnosnih prijetnji, pojačanje međunarodnog pritiska na Kremlj, onemogućavanje daljnjeg narušavanja ljudskih prava lokalnog stanovništva na poluotoku i zaštita žrtava okupatorskog režima pri postizanju najvažnije zadaće: vraćanja poluotoka u državnopravni prostor Ukrajine.
Krimska platforma djeluje u trima dimenzijama: međuvladinoj, međuparlamentarnoj i stručnoj razini. Glavni pravci Krimske platforme su: konsolidacija međunarodne politike nepriznavanja bilo koje promjene međunarodnopravnog statusa Krima, efikasnost sankcija, njihovo pojačavanje i nedopuštanje njihovog izbjegavanja, zaštita ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, osiguranje bezbjednosti u Azovsko-crnomorskoj regiji i šire, zaštita principa slobode navigacije, sanacija negativnih ekoloških i ekonomskih posljedica okupacije…
23. augusta 2021. godine, u okviru obilježavanja tridesete godišnjice obnavljanja nezavisnosti Ukrajine, proveden je Prvi inauguracijski samit Krimske platforme. Na samitu su učestvovali devetorica predsjednika evropskih država, petorica predsjednika vlada, dvojica šefova parlamenata, mnogo delegacija – uglavnom evropskih zemalja, na čelu sa ministrima, kao i čelnici NATO, EU, Savjeta Evrope i drugih međunarodnih organizacija. Konačni broj prisutnih delegacija bio je 47. Konačni rezultat ovog samita bila je Zajednička izjava, u kojoj su se svi učesnici založili da se stvori Krimska platforma, da se produži politika nepriznavanja nezakonite aneksije Krima od strane Ruske Federacije i da se poluotok vrati njegovom zakonitom vlasniku – Ukrajini. U Kijevu je bio otvoren oficijelni ured ove platforme. Generalna Skupština UN-a svojim je rezolucijama podržala stvaranje Krimske platforme. Drugi samit Krimske platforme bio je održan 23. augusta 2022. godine u Kijevu, u online režimu, gdje je učestvovalo preko šezdeset međunarodnih delegacija, na čelu sa predsjednicima država (16), predsjednicima vlada (17 zemalja) i drugih visokih dužnosnika, kao i predsjednici Evropske komisije, Evropskog savjeta, generalni sekretari NATO-a, Savjeta Evrope i niz drugih međunarodnih organizacija.
Očekujemo da će u parlamentarnoj raspravi Krimske platforme međunarodni stručnjaci za pitanja globalne bezbjednosti dati svoju viziju pri rješavanju pitanja deokupacije Krima u postojećim teškim, ratnim zbivanjima u Ukrajini.
Treba razumjeti da je za Moskvu pitanje Krima od suštinske važnosti za opstanak Vladimira Putina i njegovog okruženja. Toleriranje ruske okupacije ukrajinskog poluotoka označava podržavanje moskovske agresije – i sada i u budućnosti. Ovaj je rat počeo krajem februara 2014. godine upadom ruske vojske na Krim; bio je produžen širokom ruskom vojnom invazijom protiv Ukrajine 24. februara ove godine i bit će završen kad se i posljednji ruski vojnik vrati kući i napusti ukrajinski polutok. To je jednostavna formula završetka ovog krvavog rata koji su započeli Vladimir Putin i njegov kremaljski režim.“