“Ruska Federacija na svoju je teritoriju nasilno deportirala 1,6 miliona ukrajinskih državljana. Pritom, ukradeno je 400.000 ukrajinske djece. Moskva je okupirala ukrajinska područja koja vrijede četrnaest (14) triliona dolara. Samo je u Mariupolju, tokom barbarskog ruskog bombardiranja, ubijeno na desetine hiljada mirnih ljudi. Ukrajinska strana sve dosad nema pristup tom gradu, ali je vrlo vjerovatno poginulo 80.000 ukrajinskih građana, a to je kao deset Srebrenica…
Ova kremaljska pljačka i uništenje ukrajinske države i njenog stanovništva može se uporediti za nacističkim zvjerstvima u Drugom svjetskom ratu. Tako je Moskva postala novi simbol zla poslije svih užasa koje je počinio Treći Reich. Nijedan Ukrajinac neće oprostiti zločine ruske okupatorske vojske koja je pobila toliko nevinih ljudi u Mariupolju, u Donjeckoj regiji, u Buči, u okolini Kijeva, Izjumu, u Harkivskoj oblasti… a to samo znači da se ovi vandalski zločini moraju kazniti pred međunarodnim sudom koji će donijeti čvrste pravne ocjene. Čitav svijet mora znati kako su kažnjeni Putin i njegovo političko okruženje, kao što se zna kako su kažnjeni nacisti u Nirnbergu i ratni zločinci na području bivše Jugoslavije, u Hagu…
Trebamo razumjeti da onaj ko sebe proglašava Putinovim prijateljem nije daleko od zločinačke filozofije. Kvaziprijateljstva s Rusijom i ruskim narodom treba okarakterisati kao saradnju sa zločincem Putinom i njegovim sljedbenicima. Fjodor Dostojevski, Pjotr Čajkovski, Anton Čehov ili Nikolaj Gogolj, koji su i sami bili Ukrajinci ili imaju ukrajinske korijene, ne bi podržali ovog kolonizatora ukrajinskog naroda. Borci Prve, Druge, Treće i Četvrte ukrajinske fronte, koji su oslobodili Ukrajinu i pola Evrope od nacističke okupacije ovog kremaljskog uzurpatora koji se usudio uništavati Ukrajince, iznijeli bi iz Moskve i pronijeli čitavom Rusijom, da svako zna ko je ubica, lopov i lažov.
Nakon zločinačke odluke Moskve da anektira četiri, privremeno okupirane, ukrajinske regije, Kijev se obratio NATO-u sa zahtjevom za primanje u Sjeveroatlantski pakt po ubrzanoj proceduri. Kremlj je spalio mostove kad je riječ o postizanju dogovora na političkom i diplomatskom nivou jer je krenuo putem okupatorskog zauzimanja tuđih teritorija. Ukrajina ne ide u NATO da bi je Alijansa spasila, nego joj je cilj ostvarivanje dugoročne strategije koja se spominjala još 2001. godine. Kijev je svjestan da se prvo mora završiti ovaj rat, a nakon odbranjenja državne nezavisnosti i zapadnih demokratskih vrijednosti, onda slijedi članstvo u Alijansi, koju će Ukrajina osnažiti, a koja će Ukrajini i cijelom evropskom kontinentu obezbijediti mir i stabilnost. 83 posto stanovništva Ukrajine podržava ulazak u NATO; prošle godine ovu je ideju podržavalo samo 55 posto stanovništva.
Ukrajina je zahvalna svim državama članicama NATO-a, koje su zauzele čvrstu i principijelnu poziciju otvoreno izrazivši podršku njenom budućem učlanjenju. Kijev će zauvijek pamiti one prijatelje koji su u teškim trenucima demonstrirali solidarnost i podršku ukrajinskom euroatlantskom putu, što je, zapravo, realnost sadašnje bezbjedonosne situacije u svijetu… Sada se na ukrajinskim ratištima rješava glavno pitanje: može li pobijediti demokratija u globalnoj borbi, hoće li biti zaštićene sve granice evropskih zemalja i hoće li Evropa postati kontinent mira… NATO članstvo Ukrajine sazrelo je davno… ma i prezrelo je. Ukrajina je postala važna čestica čitavog euroatlantskog bezbjedonosnog prostora. Kijev još uvijek nema garancije sukladne tački 5., ali se sada sve zemlje Alijanse nalaze pod sigurnosnim kišobranom Ukrajine i pod zaštitom njenih Oružanih snaga. Ukrajinski put ka učlanjenju je unikatan i traži brze odluke, kao što je to bio slučaj sa Finskom i Švedskom. Istovremeno, Moskva mora razumjeti da će Kijev i NATO zajednički odgovoriti Putinu u slučaju snažnog eskaliranja i zbog ucjene upotrebljavanja nuklearnog oružja.
Pa čak i oficijelni poziv Brisela Ukrajini da započne početak pregovora o pristupanju NATO-u trebao bi da otrijezni bezumnu Moskvu… Strah od ruskih ucjena može samo paralizirati Alijansu. Izgleda da Kremlj razumije samo ‘jezik snage’. Oružane snage Ukrajine sada obučavaju svoje savezničke vojske kako da savladaju rusku vojsku konvencionalnim oružjem na ratištima. Ulazak Ukrajine u NATO učvrstio bi njen bezbjedonosni položaj, dok bi Kijev osnažio pozicije Alijanse, koji predstavlja bastion evropskih vrijednosti, garancija je mira i prosperiteta na čitavom kontinentu.”