Lideri Zapadnog Balkana i visoki evropski zvaničnici okupili su se na samitu organizovanom u Grčkoj povodom dvadesete godišnjice samita Evropska unija – Zapadni Balkan i usvajanja Solunske deklaracije, koja je govorila o perspektivi članstva u EU za sve zemlje regiona.
S obzirom na učešće predsjednika ukrajinske države u ovom događaju, samit je zapravo održan sa ukrajinskom agendom i postao mjesto pružanja pune podrške ukrajinskom narodu u njegovoj herojskoj borbi protiv ruske agresije. Događaju su prisustvovali predsjednici Ukrajine, Srbije, Moldavije, Crne Gore, premijeri Grčke, Hrvatske, Rumunije, Bugarske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, kao i čelnici Evropskog savjeta i Evropske komisije.
Na sastanku na najvišem nivou u Atini razgovarano je o proširenju EU i evropskoj budućnosti regiona, kao i o ratu u Ukrajini. Dogovorena je i usvojena Deklaracija o podršci nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama, te je naglašeno da Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija dijele zajedničko evropsko naslijeđe, istoriju i budućnost.
Tekst u osam tačaka posebno navodi da je ruska invazija na Ukrajinu prekretnica za Evropu, stvarajući novi nivo svijesti o jedinstvu i zajedničkoj budućnosti unutar EU. Suočeni sa izazovom ruske agresije, izražavaju nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica. Izražena je podrška i zahvalnost predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom za njegove uporne napore u uspostavljanju principa mira u Formuli mira u skladu sa Poveljom UN.
Naglašeno je također da ratni zločini i druga zlodjela ne mogu proći nekažnjeno i da svi odgovorni moraju biti privedeni pravdi.
Učesnici samita konstatovali su da je prije dvadeset godina na skupu u Solunu priznato članstvo Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji, a eskalacija agresivnog rata protiv Ukrajine otkrila je hitnu potrebu za snažnom, stabilnom i sveobuhvatnom EU. Ističe se da su Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija geografski susjedne zemlje članice EU, da imaju zajedničko evropsko naslijeđe, istoriju i budućnost definisanu zajedničkim prilikama i izazovima.
Važno je da svi oni budu prihvaćeni kao punopravni članovi evropske porodice. Istaknuta je potreba za intenziviranjem procesa proširenja, koji bi bio takav da zaslužuje povjerenje i spremnost da podrži Ukrajinu i Moldaviju u procesu pristupanja EU.
Stoga je samit EU – Zapadni Balkan na kojem su učestvovale Ukrajina i Moldavija bio od velike važnosti u kontekstu potvrđivanja perspektive članstva svih ovih zemalja u Evropskoj uniji. Podrška ukrajinske borbe protiv ruske agresije koju su učesnici samita iskazali u zajedničkom saopćenju svedoči o jedinstvu opšte evropske politike prema Ruskoj Federaciji, koja pokušava da napravi raskol u jedinstvenom stavu u pogledu osude ruske agresivne politike, čime se potkopavaju temelji evropske i svjetske sigurnosti.
Balkansko poluostrvo, koje je tradicionalno bilo pod ruskim uticajem, pretvara se u region evropskog načina života, zapadnog načina razmišljanja i oštrog odbijanja agresije Moskve na Ukrajinu.