Tokom nedavnog sastanka predsjednika Ukrajine i Srbije u Atini, Volodimir Zelenski je pozvao Aleksandra Vučića da se pridruži Trećem samitu Krimske platforme. Tada je Ana Brnabić uputila video apel. Premijerka je navela da Srbija nikada nije bila za vrijednosnu neutralnost i da u potpunosti poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. A. Brnabić je istakla da Srbija žali zbog stradanja Ukrajine i njenog naroda. „Srbija je pravi prijatelj Ukrajine“, dodala je ona. U međuvremenu, šef srpske diplomatije Ivica Dačić susreo se sutradan sa ambasadorom Ruske Federacije u Beogradu Aleksandrom Bocanom Harčenkom, navodeći da se Srbija nije pridružila izjavi samita Krimske platforme, jer je, prema njegovim riječima, prelazi granice prihvatljive za nas. A upravo u ovo vrijeme u Beogradu su se okupili građani i ambasadori evropskih zemalja na Maršu mira povodom 32. godišnjice Dana nezavisnosti Ukrajine.
Ambasadori su bili odjeveni u detalje boja ukrajinske zastave – plave i žute, poput kravata ili šalova, a imali su i ukrajinske zastave, dok su građani nosili transparent “Ukrajina će pobijediti”. Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil rekao je da će SAD podržavati Ukrajinu dok god bude potrebno. Hil se osvrnuo i na samit u Atini i istakao da je došlo do uspešnog sastanka predsednika Srbije i Ukrajine, što pokazuje da su Beograd i Kijev sve bliži, i istakao da je dobro što je premijer Srbije učestvovala u Krimskom forumu. Šef predstavništva Evropske unije u Srbiji Emanuele Žofre istakao je da učesnici Marša mira žele da pokažu solidarnost, ali i divljenje za hrabrost ukrajinskog naroda. Prema njegovim rečima, Srbija će nastaviti da podržava slanje humanitarne pomoći Ukrajini. “U ovim teškim okolnostima potrebna nam je ujedinjena Evropa”, zaključio je Žofre. Tako je značajan uticaj imao susret predsjednika Ukrajine i Srbije tokom samita u Atini. Važno je i značajno unapređenje odnosa na liniji Beograd-Kijev. To potvrđuje onlajn učešće premijerke Srbije Ane Brnabić na Trećem samitu Krimske platforme i njen sadržajan govor. U međuvremenu, proruske snage u Vladi Srbije, koje zauzimaju odvojen stav, to su izrazile u izjavi lidera Socijalističke partije i ministra vanjskih poslova Ivice Dačića. Da ne bi postao meta ozbiljnih kritika iz Moskve, Beograd je pribjegao takvom manevru stavljajući u prvi plan političara naklonjenog Kremlju.
Bosnu i Hercegovinu su na Trećem samitu Krimske platforme i obilježavanju Dana nezavisnosti Ukrajine predstavljali predsjedavajući Predsjedništva (šef države) Željko Komšić i član Predsjedništva Denis Bećirović. Bećirović je naveo da su nadležni organi države Bosne i Hercegovine osudili brutalnu rusku agresiju na Ukrajinu kao čin kršenja međunarodnog prava. Bosna i Hercegovina je do danas glasala ukupno 86 puta, kao i EU, o osudi ruske agresije na Ukrajinu. “U ovim teškim vremenima podržavati Ukrajinu znači biti na pravoj strani istorije i dijeliti principe na kojima počiva civilizirani svijet. Podrška Ukrajini znači imati svjetonazor, pravno, moralno, politički i historijski ispravan stav. A većina Bosne i Hercegovine snažno podržava Ukrajinu“, zaključio je Bećirović.
Uprkos kritikama posjete Kijevu Komšića i Bećirovića od predstavnika RS-a, ova dva člana Predsjedništva pokazala su odlučnost u potrebi pružanja pomoći Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji i osiguranju njenog teritorijalnog integriteta, kao i zrelost u pristupima rješavanju problema rata i mira, utvrđivanje ko je agresor, a ko žrtva vojnog napada. Većina predstavnika zvaničnog Sarajeva dokazuje svoju pripadnost evropskom taboru boraca za trijumf međunarodnog prava, evropskih vrijednosti i slobode Ukrajine.
Nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Atini, hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da je pripremio novi paket pomoći od 30 miliona eura, kojim će ukupan iznos podrške od Zagreba prema Kijevu povećati na 200 miliona eura. Prije toga, Hrvatska je Ukrajini prebacila 9 helikoptera Mi-8. Zagreb je Ukrajini predao i malokalibarsko oružje i vojnu odbrambenu opremu, 15 sovjetskih topova M-46 130 mm. Hrvatska i Ukrajina nedavno su dogovorile isporuku žitarica preko hrvatskih luka Vukovar na Dunavu i Rijeka na Jadranu. “Već je izvezeno nekoliko hiljada tona žitarica. Najviše ih je otišlo u Italiju, a ostalo u sjevernu Afriku”, potvrdio je Andrej Plenković.
Crnogorski predsjednik Jakov Milatović rekao je tokom sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na samitu u Atini da će njegova zemlja predstaviti paket vojne podrške Ukrajini i pridružiti se bezbjednosnim garancijama koje su Ukrajini dale zemlje G7. Djelimično priznato Kosovo pridružilo se deklaraciji G7 o “sigurnosnim garancijama” za Ukrajinu, napisao je premijer te zemlje Albin Kurti. Kosovski premijer je rekao da će ta zemlja pomoći Ukrajini da se približi porazu Rusije i privesti rusko rukovodstvo pravdi za ratne zločine.
Može se primijetiti da većina zemalja Zapadnog Balkana ne stoji po strani u pogledu pružanja podrške Ukrajini, uključujući i vojnu podršku. Svojevremeno je Kijev primao značajnu pomoć od Sjeverne Makedonije, uključujući sovjetske jurišne i borbene avione. Bosna i Hercegovina proizvodi značajnu količinu municije po sovjetskim standardima koja se može koristiti u Ukrajini, uključujući i isporuke preko trećih zemalja. Određena vojna pomoć Kijevu stigla je čak i iz Srbije, a zvanični Beograd se ogradio od očigledno direktnih isporuka naoružanja ukrajinskoj vojsci, ali američki izvori su tačno naznačili koje vrste naoružanja i municije Ukrajina dobija. Moskva pokušava natjerati svoje lobiste u Srbiji i BiH da remete direktne ugovore, a to nije lako, ako ne i nemoguće, kada je riječ o kupovini oružja i municije od strane trećih zemalja.
- OGLAS -