Bivši ukrajinski diplomata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o trenutnoj situaciji u Ukrajini.
“U više od petsto dana rata, Ruska Federacija je izgubila 240.000 svojih vojnika na ratištima Ukrajine, što znači da ima tri puta više ranjenih. Tako je sveukupno izgubila oko milion njihovih vojnika. Ukrajinska strana oborila je 315 ruskih borbenih aviona, 310 borbenih helikoptera, uništila 4130 tenkova, 8070 borbenih oklopnih vozila, 4600 jedinica ruske artiljerije, 435 sredstava za protuzračnu i proturaketnu odbranu, 695 vojnih raketnih sistema za salvo paljbu, osamnaest ratnih brodova, 7140 teretnih automobila i 1300 balističkih i krstarećih projektila. Na ukrajinskom ratištu ruska strana je već izgubila pedeset posto svoje ratne snage, što praktično onemogućava Rusku Federaciju da vodi ofanzivu negdje u drugim zemljama, što je bio dio planova Kremlja: da osvoji najmanje četrnaest nezavisnih država bivših sovjetskih republika, tako da se krajem decembra 2022. godine, kada je bila stota godišnjica stvaranja Sovjetskog Saveza, proglasi restauracija SSSR-a, čiji je centar, naravno, u Moskvi.
Ukrajina je uspjela izbaciti polovinu ratne snage konvencionalnog naoružanja Ruske Federacije i praktično spasila mnoge zemlje od mogućeg vojnog napada ruske vojske. Moldavija, Kazahstan i baltičke zemlje – Litvanija, Letonija i Estonija – bile su u prvom planu. Ove male baltičke zemlje izdvajaju 1,3% svog bruto nacionalnog proizvoda za vojnu podršku Ukrajine, vjerujući da je to prava podrška njihovoj nacionalnoj sigurnosti i teritorijalnom integritetu. U napadu na ove zemlje, Moskva je željela da iskoristi, prije svega, faktor prisustva ruske nacionalne manjine, koja bi mogla podržati rusku okupatorsku vojsku. Tako u Estoniji ima trideset posto etničkih Rusa, a u Letoniji dvadeset osam posto. Doduše, polovina njih je proevropski orijentisana, ali to znači da u tim zemljama članicama NATO-a i EU četrnaest-petnaest posto stanovništva otvoreno podržava Putina i agresivnu Moskvu. U Kazahstanu petnaest i po posto su etnički Rusi, ali su svi spremni da podrže Kremlj. U Moldaviji jedanaest posto stanovništva pripada ruskoj manjini, koja svojom apsolutnom većinom podržava politiku Kremlja. Ali u Moldaviji je još uvijek trećina stanovništva i dalje promoskovske orijentacije, što stvara veoma napetu situaciju u zemlji u pogledu sprovođenja politike integracije u Evropsku uniju. Pored ovoga, tu je i odmetnuti region Pridnjestrovlja, koji je potpuno pod kontrolom Kremlja. Stoga je proboj ruske vojske prema moldavskoj granici bio strateški zadatak Kremlja koji je sahranio Ukrajinske oružane snage. Održavanje odbrambene rute Odesa – Mikolajiv od strane ukrajinske vojske spasilo je Moldaviju od aneksije Moskve, jer je ova zemlja bila prva na listi ruske vojske koja je spremala napad na druge zemlje ako Ukrajina padne. Putin je veoma zao prema Odesi i Mikolajevu, koji su otjerali ruske vojnike, i zato sada posebno žestoko raketira ova dva ukrajinska grada, uništavajući saobraćajnu infrastrukturu i civilne zgrade. Ruske balističke i krstareće rakete spalile su 40.000 tona žitarica namijenjenih za izvoz preko pomorskog koridora iz Odese. Planirano je da se ova žitarice isporuče u Kinu, ali je ruska vojska, imajući nadmoć na moru i u zraku, poslala razorne i smrtonosne rakete da spale žito i rezervoare sa suncokretovim uljem pripremljenim za potrebe siromašnih zemalja Afrike.
Čak i u vrijeme kada Moskva svojim moćnim oružjem uništava Ukrajinu, Mađarska se protivi slanju kasetne municije ili bilo kakvog oružja u Ukrajinu, što će, prema riječima mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjarta, samo produžiti sukob ili dovesti do novih žrtava. Možete samo zamisliti kako Ukrajina, nemajući dovoljno sistema proturaketne i protuzračne odbrane, ne može zaštititi ni Odesku luku i poljoprivredne proizvode koji čekaju izgladnjele ljude u siromašnim zemljama Azije i Afrike, a Putinov komesar za spoljnu politiku u zemljama NATO i EU, i istovremeno mađarski ministar vanjskih poslova, traži od Ukrajine da ostane bez oružja kako bi se navodno brže okončala ubistva nevinih ljudi. Komentarišući odluku SAD da pošalju kasetnu municiju ukrajinskoj vojsci, on je na konferenciji za novinare u Budimpešti rekao da bi upotreba takve municije mogla imati tragične humanitarne posljedice. Pozvao je sve ljude da pomognu u uspostavljanju mira u Ukrajini i spašavanju ljudskih života, umjesto da šalju kasetnu municiju i drugo oružje.
‘Što se više oružja koristi u ovom ratu, to će on duže trajati i više ljudi će ginuti. Zato svako ko pošalje oružje u Ukrajinu preuzima odgovornost za dodatne smrtne slučajeve i patnju više porodica’, rekao je Szijjarto.
Primijetili ste da se radi samo o slanju oružja u Ukrajinu. Mađarski ministar nije spomenuo iranske ubojite dronove kojima Moskva svakodnevno teroriše većinu gradova Ukrajine. Nije spomenuo ni rusko oružje koje je Moskva ovih godina nakupila u ogromnim količinama pripremajući se za mogući krvavi rat. Szijjarto je jako uznemiren što će ljudi ginuti od ukrajinskog oružja, a riječ je isključivo o ruskim vojnicima koji su nepozvani došli na stranu teritoriju i zapravo ubijaju ukrajinske civile. Szijarta to uopće ne zanima. Za njega je najvažnije da Ukrajinci ne ubiju ruskog agresora uz pomoć zapadnog oružja, jer će se na taj način rat samo produžiti, a ne okončati po scenariju Kremlja. Napomenimo samo da spašavanje života ruskih vojnika, koji su okupirali stranu teritoriju i terorisali ukrajinsko civilno stanovništvo, nije humanitarna akcija. Humanitarna akcija je kada tražite od Kremlja da ne ispaljuje rakete na Odesu i Mikolajiv, Kijev i Harkov, Herson i Lavov. Ili kada neko izgovori makar jednu riječ osuđujući agresiju Moskve ili rusko uništavanje ukrajinskih zaliha hrane namijenjene zemljama trećeg svijeta. Ali to razumiju samo ljudi koji imaju nešto ljudsko, a ne oni koji su za šaku rubalja spremni da se bore za interese Moskve, lažući svima da se bore za mir.”