Sve više pokazatelja upućuje na to da bi dugotrajni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana napokon mogli dovesti do mirovnog sporazuma, pri čemu Pakistan ima ključnu posredničku ulogu.
Prema informacijama Al Jazeere, u rješavanju pitanja iranskog nuklearnog programa i završetku sukoba, koji je odnio hiljade života, očekuje se „veliki pomak“.
Pakistanski zvaničnici vjeruju da je postignut stvarni napredak prenošenjem poruka između dviju strana, čime se pokušavaju premostiti razlike zbog kojih je propala ranija runda pregovora u Islamabadu.
Optimizam je porastao u srijedu kada je visoka pakistanska delegacija, predvođena komandantom vojske Asim Munirom, doputovala u Teheran.
Prema navodima iranske televizije Press TV, Munir je rukovodstvu u Teheranu prenio poruke iz Washingtona, a primio ga je iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi, izrazivši zahvalnost na „gostoprimstvu i dijalogu“. Cilj ove posjete je priprema terena za drugu rundu američko-iranskih pregovora.
„Veliki proboj“
Novinar Al Jazeere, Osama Bin Javaid, koji prati pregovore, navodi da delegati neprestano razmjenjuju poruke između Vašingtona i Teherana te da se očekuje „veliki proboj na nuklearnom frontu“.
Glavni kamen spoticanja ostaje trajanje zabrane obogaćivanja uranija, kao i sudbina 440 kilograma visoko obogaćenog uranija u posjedu Irana.
„Znamo da su obje strane zaglavile na rasponu između pet i dvadeset godina zabrane obogaćivanja, a rješenje se nalazi negdje na sredini. Postoji više opcija za 440 kilograma uranija – od slanja u inostranstvo trećoj strani do njegovog osiromašivanja na prirodni oblik do tri posto“, ističe Bin Javaid.
Izvori tvrde da je postignut značajan napredak i da bi Pakistan mogao uspješno uvjeriti Teheran na pristanak.
Širi kontekst sukoba
Trenutni napori dolaze nakon što su pregovori u Islamabadu završeni tokom vikenda bez dogovora o okončanju rata. Posrednici sada traže kompromis oko tri ključna pitanja: iranskog nuklearnog programa, kontrole nad Hormuškim moreuzom (koji je Teheran efektivno zatvorio, izazvavši skok cijena nafte) te kompenzacije za ratnu štetu.
Sukob, koji su 28. februara pokrenuli SAD i Izrael, rezultirao je smrću više od tri hiljade ljudi u Iranu, što je izazvalo iranske osvetničke napade na zaljevske zemlje. Sukob je ponovo rasplamsao i rat između Izraela i Hezbollaha u Libanu, gdje su izraelske snage ubile više od dvije hiljade ljudi od 2. marta. Iako je prekid vatre od 8. aprila zaustavio direktne okršaje SAD-a i Irana, izraelski napadi na Liban se nastavljaju.
Pakistanska posrednička misija dio je „dvostruke strategije“. Dok vojno rukovodstvo razgovara s Teheranom, pakistanski premijer Shehbaz Sharif započeo je regionalnu turneju koja uključuje Saudijsku Arabiju, Katar i Tursku. Cilj je neutralizacija takozvanih „kvaritelja dogovora“ – frakcija u Washingtonu, Teheranu te posebno Izraelu, za koji analitičari tvrde da „ne želi mirovni sporazum i teži permanentnom ratu u regiji“.
Krhka situacija
Diplomatski napori dobili su dodatni vjetar u leđa optimističnim izjavama američkog predsjednika Donald Trumpa, koji je u utorak navečer izjavio da se svijet treba pripremiti za „nevjerovatna dva dana“ te naglasio da je rat s Iranom „veoma blizu kraja“.
Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt potvrdila je da su razgovori u Pakistanu „produktivni“ te da bi se naredna runda pregovora mogla održati u Islamabadu. S druge strane, glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei potvrdio je da su „brojne poruke razmijenjene preko Pakistana“.
Ipak, situacija je i dalje izuzetno krhka. Američka pomorska blokada iranskih luka, započeta nakon završetka pregovora u Islamabadu, ostaje na snazi u Hormuškom moreuzu. United States Central Command saopćio je da je do srijede vraćeno devet plovila.
Iranska vojska osudila je blokadu kao direktno kršenje prekida vatre od 8. aprila, a novinska agencija Fars izvijestila je da je jedan sankcionisani iranski supertanker uspio proći kroz moreuz uprkos blokadi.
Komandant Iranske združene vojne komande, Ali Abdollahi, uputio je oštro upozorenje: ukoliko SAD ne ukinu blokadu, Iran će uzvratiti potpunim prekidom trgovine kroz Crveno more, Omanski i Perzijski zaljev.