Na sastanku savezničkih ministara u srijedu i četvrtak odlučit će se hoće li vojnim zapovjednicima zapovjediti da izrade planove o razmještanju borbenih grupa od po tisuću vojnika u Bugarskoj i Rumunjskoj te možda u Slovačkoj i Mađarskoj.
S obzirom na to da se sastanak NATO-a održava dok SAD upozorava na mogućnost ruskoga napada na Ukrajinu, diplomati su rekli Reutersu da će se ministri vjerojatno složiti o prvom koraku, odnosno davanju upute zapovjednicima da izrade detaljan plan za četiri borbene grupe na kopnu.
“To će nam omogućiti eskalaciju, ali i de-eskalaciju, povuče li Rusija svoju vojsku”, rekao je viši diplomat u NATO-u, naglašavajući da će te nove borbene grupe značiti dodatne snage, uz nedavne ponude Britanije, SAD-a i drugih da će poslati brodove i zrakoplove kako bi ojačale NATO-ovo istočno krilo.
Ukrajina nije članica NATO-a i savez nema obvezu braniti je. Jačanjem snaga na Crnom moru pokazalo bi se odlučnost u strateški važnoj regiji i zemljama poput Mađarske i Slovačke koje graniče s Ukrajinom.
Svaka konačna odluka o razmještanju donosit će se kasnije, premda su Francuska i Bugarska ponudile da će predvoditi borbene grupe u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Taj bi potez bio najveća NATO-ova promjena u položaju snaga otkako su u Estoniji, Litvi, Latviji i Poljskoj osnovane borbene grupe u sklopu “Enhanced Forward Presence”, kao odgovor na rusko pripajanje Krima 2014. godine.
Svako razmještanje bilo bi protivno zahtjevima Moskve da savez povuče svoje snage iz istočne Europe.
Mogućnost novih borbenih grupa nagovijestio je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg 7. veljače, kada je rekao: “Razmatramo dugoročnije prilagodbe naše prisutnosti u istočnome dijelu saveza. Konačna odluka nije donesena, ali trenutačno traje proces unutar NATO-a”.