Naučnici upozoravaju da neuobičajeno snažan fenomen “El Niño” ubrzano jača u tropskom dijelu Tihog okeana te da već počinje utjecati na vremenske prilike širom svijeta.
Većina klimatskih modela pokazuje da bi aktuelni “El Niño” mogao postati najsnažniji najmanje od 1950. godine. Njegove posljedice osjećat će se tokom naredne jedne do dvije godine, ali stručnjaci ističu da rekordna snaga ne znači nužno da će svaki dio svijeta pogoditi katastrofalne vremenske nepogode.
Dugoročno globalno zagrijavanje
Stručnjak za sezonske klimatske prognoze američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu Nathaniel Johnson izjavio je da bi izuzetno snažan “El Niño” mogao postati dominantan faktor koji će oblikovati sezonske vremenske prilike.
Prema njegovim riječima, moguće je da pojedine posljedice budu izraženije nego inače, ali to nije zagarantirano. Jedan od najčešćih efekata ovog klimatskog fenomena jeste rast prosječne globalne temperature.
Zagrijavanje koje donosi “El Niño” nadovezuje se na dugoročno globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem i emisijama stakleničkih plinova. Rekordno visoke temperature površine svjetskih mora prisutne su već najmanje dva mjeseca.
Istovremeno, rekordne temperature širom Evrope stvaraju dodatni pritisak na cijene hrane, lance snabdijevanja i već opterećene ekonomije, donoseći nove izazove finansijskim tržištima koja se još oporavljaju od energetskog šoka izazvanog ratom s Iranom.
Brige investitora ranije su bile usmjerene uglavnom na Hormuški moreuz i poremećaje u pomorskom saobraćaju, ali Evropa se sada suočava i s vlastitim transportnim problemima.
Veliki plovni putevi, uključujući rijeku Rajnu, bilježe izuzetno nizak vodostaj. Prema podacima ING-a, Rajnom se godišnje preveze oko 285 miliona metričkih tona tereta, odnosno približno 80 posto robe koja se transportuje unutrašnjim plovnim putevima Njemačke.
Zbog niskog vodostaja dio teretnih linija je obustavljen, dok druge saobraćaju sa smanjenim kapacitetom, što povećava troškove transporta.
Viši ekonomista za Evropu u Nomuri, Andrzej Szczepaniak, izjavio je da svakodnevno prati vodostaj kod mjesta Kaub, jedne od najplićih tačaka na Rajni.
Nova prijetnja inflaciji
Ovakvi poremećaji mogli bi dodatno pojačati inflatorne pritiske. Toplotni valovi, suše i šumski požari širom Evrope već pogađaju poljoprivredu i izazivaju zabrinutost zbog snabdijevanja hranom i mogućeg rasta cijena, piše “Reuters”.
“Sigurno ćemo osjetiti rast cijena hrane”, rekao je Paul Jackson, globalni tržišni strateg u Invescu, navodeći da bi “El Niño” mogao dodatno povećati inflatorne pritiske na cijene hrane širom svijeta.
Upozorio je da bi novi rast cijena energije predstavljao dodatni izazov za centralne banke. U Velikoj Britaniji veliki trgovački lanci već upozoravaju da bi novi val poskupljenja hrane mogao biti pred vratima.
Udar na ekonomski rast
Sve to stavlja Evropsku centralnu banku (ECB) i Banku Engleske pred težak zadatak balansiranja između inflacije izazvane ekstremnim vremenskim prilikama i mogućeg usporavanja ekonomskog rasta. Finansijska tržišta trenutno očekuju najmanje još jedno povećanje kamatnih stopa ECB-a do kraja godine.
Nedavno istraživanje Univerziteta u Mannheimu i ECB-a procjenjuje da su prošlogodišnji toplotni valovi, suše i poplave smanjili ekonomsku proizvodnju Evrope za 0,3 posto, dok bi kumulativni gubici do 2029. godine mogli dostići 0,8 posto.
Dugotrajno nizak vodostaj evropskih rijeka mogao bi dodatno usporiti industrijsku proizvodnju i ekonomski rast.
“Vodostaj Rajne jeste na zabrinjavajuće niskom nivou, ali vjerovatno još nismo u fazi da bi to značajnije uticalo na BDP”, rekao je Szczepaniak, dodajući da prognoze koje najavljuju nastavak sušnog perioda u Njemačkoj ostaju razlog za zabrinutost, prenosi “Reuters”.