Zbog velike izloženosti algi koje rastu na Alpama jakom sunčevom zračenju, na ovoj planini pojavila se neobična pojava – krvavo crveni snijeg.
Poseban fenomen – ponekad poznat i kao krvavi snijeg – rezultat je obrambenog mehanizma koji proizvode mikroskopske alge koje rastu u alpskom snijegu. Ove mikroalge obično imaju zelenu boju jer sadrže hlorofil, porodicu pigmenata koje proizvodi većina biljaka kako bi im pomogle da apsorbiraju energiju sunčeve svjetlosti. Međutim, kada snježne alge plodno rastu i budu izložene jakom sunčevom zračenju, one stvaraju molekule pigmenta crvene boje poznate kao karotenoidi, koji djeluju kao sunčani štit kako bi zaštitili svoj hlorofil.
Iako su crvene snježne alge dugo poznate (spominju se u knjizi objavljenoj 1819. godine kao otkriće tokom ekspedicije na Arktik 1818. godine), one su još uvijek misterija koje naučnici pokušavaju razotkriti.
Prije samo dvije godine, botaničari sa Charles univerziteta u Pragu, u Češkoj, identificirali su potpuno novi rod mikroalgi koji je odgovoran za izazivanje crvenog i narančastog snijega u različitim dijelovima svijeta, a koji su nazvali “Sanguina” u odnosu na krvavo-crvene boje koju proizvode. Istraživači su pronašli oblike algi Sanguina koji uzrokuju uzorke crvenog snijega iz Evrope, Sjeverne Amerike, Južne Amerike, zajedno s obje polarne regije. Na Svalbardu je pronađena i vrsta Sanguina koja uzrokuje neobičan narančasti snijeg.
To nije jedina vrsta mikroalgi odgovornih za crveni snijeg. Nekoliko drugih vrsta, poput Chlamydomonas nivalis i algi, koje rastu blizu kolonija pingvina Antarktika, zvanih Chloromonas polyptera, takođe proizvode pigmente za stvaranje snijega obojenog crvenom i ružičastom bojom, prenosi BBC.
Liane G Benning, profesorica geohemije interfejsa u Njemačkom istraživačkom centru za geonauku u Potsdamu, crveni snijeg postaje sve češći zbog globalnog zatopljenja.
“Porast razine ugljičnog dioksida u atmosferi povećava temperaturu, što dovodi do većeg topljenja snijega”, kaže ona. “U trenutku kada na snijegu bude tekuće vode, alge počinju rasti.”
Naglasila je kako obilje crvenih algi mogu doprinijeti klimatskim promjenama.
“Crveni pigment tamnu površinu snijega smanjuje, smanjujući količinu svjetlosti i toplote koju odbija natrag u svemir – nešto što je poznato kao efekt albedo. Zarobivši više sunčeve topline, snijeg se topi još brže, omogućavajući algama da se dalje šire. “Postoji odbjegli efekt u kojem alge tope svoje omiljeno stanište”, kaže Benning. “Kao da uništavaju vlastitu kuću.”
Dok se crveni pigment svake godine vraća sa suncem i vrućinom kasnog proljeća i početka ljeta, Benning i njeni kolege naučnici pomno će pratiti mrlje u snijegu kako bi mogli otkriti sve uzroke ove neobične pojave.