Međunarodni krivični sud je jučer izdao nalog za hapšenje premijera Izraela, Benjamina Netanyahua, te bivšeg ministra odbrane ove zemlje, Yoava Gallanta, zbog ratnih zločina u Gazi.
Time je sud u Haagu na svoju listu, gdje se od većih političkih imena još nalazi ruski predsjednik Vladimir Putin, dodao i dvije osobe koje se smatraju arhitektama izraelskih vojnih napada na Gazu, koji su od 7. oktobra 2023. godine rezultirali smrću više od 40.000 Palestinaca.
Međutim, kako Izrael nije potpisnica osnovnog dokumenta Međunarodnog krivičnog suda, Rimskog statuta, Netanyahuu i Gallantu ne prijeti hapšenje.
Ipak, ako žele da putuju van svoje države, morat će biti jako oprezni sa svojim izborima, imajući u vidu da veći dio svijeta pripada grupi država koje su potpisnice Rimskog statuta.
Tri trenutno najmoćnije države na svijetu, SAD, Rusija i Kina, “sigurne” su za ovaj dvojac, imajući u vidu da te zemlje nisu u obavezi da provode odluke Međunarodnog krivičnog suda.
Što se tiče Evrope, jedino “utočište” za Netanyahua i Gallanta je Bjelorusija, imajući u vidu da su sve druge države potpisnice Rimskog statuta.
Iako je Viktor Orban, premijer Mađarske, najavio da bi ignorisao ovaj nalog za hapšenje, i njegova država je u ovoj grupi, te bi morao uhapsiti bilo koju osobu za kojom je aktivna potjernica.
Slično je najavio i predsjednik bh. entiteta RS, Milorad Dodik, iako bi i on morao znati da je Bosna i Hercegovina, kao i Hrvatska i Srbija, potpisnica Rimskog statuta i kao takva dužna poštovati pravila ovog dokumenta.
U cijelom svijetu, Netanyahu i Gallant mogu otići u sedamdeset država širom svijeta bez straha od potencijalnog hapšenja, što uključuje i već spomenute zemlje: Izrael, SAD, Rusiju i Kinu.
Pored njih, na listi se nalaze: Iran, Saudijska Arabija, Katar, Egipat, Sirija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Turska i Irak, kao i veliki broj mikrodržava poput Tonge, Tuvalua i Palaua.