Pedesetpetogodišnji nezavisni političar, koji će naslijediti odlazeću predsjednicu Daliu Grybauskaite, novo je političko lice jer je proveo većinu svoje karijere u komercijalnom bankarstvu.
Iako litvanski predsjednici ne učestvuju direktno u stvaranju ekonomske politike, Nauseda je kazao da će tražiti međustranačke dogovore oko premošćavanja jaza između bogatih i siromašnih i ublažavanje regionalnih razlika.
– Govorimo o Evropi u dvije brzine, ali mi nismo primijetili da smo stvorili Litvaniju u dvije brzine – izjavio je Nauseda u obraćanju parlamentu nakon što je položio zakletvu kao novi predsjednik.
– Nećemo imati državu blagostanja ukoliko brinemo samo o sebi, dok se društvena nejednakost povećava – kazao je.
Nauseda je osvojio 66 posto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora u maju u baltičkoj zemlji od 2,8 miliona ljudi.
Svi ključni kandidati odlučno su podržali članstvo u EU i NATO-u, nagovještavajući da su Litvanci prevazišli nedavne euroskeptične i populističke trendove u Evropi.
Naglašavajući da su prihodi 20 posto najbogatijeg stanovništva zemlje sedam puta viši od najsiromašnijih 20 posto, Nauseda je kazao da ta brojka mora opasti tokom njegovog predsjedničkog mandata.
Dodao je da vlada mora povećati svoj budžet od poreskih prihoda kako bi uložila više u socijalnu sigurnost, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i kulturu.
Na polju vanjske politike, Nauseda je kazao da će tražiti “čak i dublje euroatlanske integracije i tješnje veze i s EU i s SAD-om” kao i jačanje vojnih ulaganja.
Jedna od najratobornijih članica NATO-a prema Rusiji, Litvanija je među samo osam saveznica koje ispunjavaju cilj od ulaganja dva posto BDP-a u vojsku.
Petogodišnji predsjednički mandat predstavljat će prvi put da Nauseda drži javnu poziciju. On je donedavno bio savjetnik direktora švedske banke SEB, vodeće banke u Litvaniji.
Višedecenijsko pojavljivanje tog ekonomskog eksperta na televiziji učinilo ga je familijarnim likom u Litvaniji. Nauseda je oženjen i otac je dvoje djece, prenosi AFP.