Bivši ukrajinski diplomata u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za „Face.ba“ piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini.
„14. januara ove godine u Davosu je održan četvrti sastanak savjetnika šefova država i vlada odgovornih za pitanja nacionalne sigurnosti i međunarodnih odnosa u vezi sa ukrajinskom formulom mira. ‘Formula mira’, koju je predložio predsjednik V. Zelensky je kvintesencija ukrajinske želje da okonča rat, kao i potpuno realan plan za prevazilaženje ruske agresije. Četvrti sastanak grupe savjetnika bio je logičan nastavak trećeg sastanka na Malti, koji je održan u oktobru prošle godine. Tada su učesnici događaja razmatrali prvih pet tačaka Formule. Sada se razmatralo sljedećih pet tačaka Formule, koja se sastoji od ukupno deset. Rad se nastavlja i ovog puta u diskusiju su bili uključeni predstavnici 81 zemlje i međunarodnih organizacija. U Davosu je grupa savjetnika radila na sljedećim tačkama: povlačenje ruskih trupa, uspostavljanje pravde, ekološka sigurnost, sprječavanje eskalacije i potvrđivanje kraja rata. Zvanični Kijev je još jednom naglasio da neće pristati na zamrznuti konflikt. Uostalom, to je neprihvatljivo za ukrajinsko društvo i neće doprinijeti postizanju dugoročnog, pravednog mira. Na sastanku u Davosu, učesnici su razradili sveobuhvatan plan daljih akcija za implementaciju ‘Formule mira’, a pažnju su posvetili i dogovoru o formatu Globalnog mirovnog samita.
Također u Davosu, ukrajinska strana započela je bilateralne pregovore sa Rumunijom o zaključivanju bilateralnog sigurnosnog sporazuma. Rumunija je postala deveta zemlja koja je započela bilateralne pregovore o bezbjednosti sa Ukrajinom. Sigurnosne garancije iz Bukurešta posebno će ojačati odbranu od ruske agresije u crnomorskom regionu, što je strateški važno kako za Ukrajinu, tako i za mnoge zemlje istočne Evrope. Konsolidacija partnerskih država je važna za odbijanje ruske ofanzive i sprečavanje ponovnih napada Ruske Federacije. Rat Moskve protiv Kijeva izazvao je niz negativnih posljedica po evropsku i svjetsku ekonomiju. Tako će sigurnosne garancije za Ukrajinu pomoći da se izbjegne destruktivni uticaj Rusije na mnoge druge zemalje. Prijetnja ruske agresije posebno se nadvija nad drugim državama u regionu, s obzirom na napore Kremlja da nastavi s pokušajima destabilizacije Moldavije. Dakle, obezbjeđivanje bezbjednosnih garancija Ukrajini od strane Rumunije stvara povoljne sigurnosne uslove za dvije susjedne zemlje istovremeno. Bilateralni pregovori o bezbjednosti potvrđuju nepokolebljivu podršku država partnera nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine, kao i njenom evropskom i evroatlantskom putu. Podrška Ukrajine u borbi protiv agresora, koji je započeo najveći rat u Evropi od Drugog svjetskog rata, važna je za očuvanje kontinentalne sigurnosti i sprečavanje još većeg rata.
Istovremeno, ruska komanda, po svaku cijenu, nastavlja nastojati da preuzme inicijativu i postigne uspjeh na ukrajinskom frontu. Međutim, ovi pokušaji ostaju neuspješni. Odbrambene snage Ukrajine pokazuju sposobnost uništavanja čak i udaljenih i složenih ciljeva na zemlji, na moru i u zraku: štabovi, brodovi, zrakoplovi. Važan događaj bilo je uništenje neprijateljskog aviona A-50 i oštećenje drugog – Il-22M11 iznad površine Azovskog mora. A-50 je ruski avion za radarsku detekciju i kontrolu velikog dometa, zahvaljujući kojem Rusija usmjerava napade svojih udarnih aviona i otkriva ukrajinske avione na nebu. Ovo je trenutno drugi gubitak ili oštećenje takvog skupocjenog aviona kao A-50. Prije toga, sličnu letjelicu su onesposobili bjeloruski partizani u aviobazi Mačulišči u februaru prošle godine. A-50 je veoma složen i specifičan borbeni avion. Neprijatelj više nije u stanju da nadoknađuje svoje gubitke, s obzirom na to da ih u arsenalu Ruske Federacije ima manje od deset, a Moskva nikada nije naučila da proizvodi nove. Još jedan pogođeni avion Il-22M11 je zaštićena zračna kontrolna stanica koja je djelovala zajedno sa A-50 tokom neprijateljskih zračna napada na Ukrajinu. Iako ovaj avion je uspio da sleti u zapaljenom stanju na aerodromu, više nije podložan oporavku. Ovo je ujedno drugi gubitak Il-22M od strane Rusije tokom rata. Prvi takav avion oborili su borci PVK ‘Wagner’ tokom Prigožinove pobune u ljeto prošle godine tokom marša na Moskvu. Uništeni A-50 se može nazvati i radarom zračnog baziranja, radi se o letjelici koja skenira područje do 600 kilometara, gdje vidi sve zračne ciljeve. Istovremeno, nekoliko takvih aviona često radi u zračnom prostoru. Ovo pomaže Rusiji da otkrije zračne ciljeve bilo koje vrste na teritoriji Ukrajine. Informacije se prenose u realnom vremenu na isti Il-22 ili na druge kontrolne tačke. Osim toga, došlo je do najveće istovremene likvidacije značajne grupe stručnjaka ruskih zračno-kosmičkih snaga, koja je mogla biti do petnaest visokokvalifikovanih stručnjaka letačkog osoblja. Uništavanje spomenuta dva aviona olakšat će Oružanim snagama borbu za zaštitu zračnog prostora Ukrajine.“