Objavljena NATO-ova zvanična službena obavijest sa summita u Litvaniji, u jednoj tački se posebno osvrnuli na stanje u BiH!

Danas je posljednji dan NATO summita u glavnom litvanskom gradu. Okupili su se lideri zemalja ovog Sjevernoatlantskog vijeća na nivou šefova država i vlada. Izazovi s kojima se suočava NATO globalnog su karaktera – rečeno je ranije, a potvrđeno i NATO-ovom službenom diplomatskom obaviješću, koja je objavljena danas.

Danas je NATO objavio komunike, odnosno službenu obavijest u kojoj se taksativno navode tačke diplomatskih dogovora. Sveobuhvatno, NATO se u svom komunikeu ponajviše bazirao na izazove s kojima se suočava Ukrajina, na historijsku odluku pridruživanja skandinavskih zemalja, Finske i Švedske, ovom vojnom savezu. Također, NATO je klasificirao rusko djelovanje na prostoru Ukrajine i Evrope „pogubnim, destabilizirajućim faktorom“. Osvrnuli su se i na Kinu i njenu neutralnu poziciju.

U svojoj diplomatskoj obavijesti, NATO nije izostavio ni Bosnu i Hercegovinu i aktuelnu ustavnu krizu prouzrokovanu secesionističkim djelovanjima vlasti entiteta RS. Također, u narednim tačkama naveli su i najkritičnije poteze u regionu. Pozvali su vlasti Srbije na saradnju sa Kosovom i susjednim zemljama, sve u cilju jačanja evropskog dijaloga. Spomenuli su i Kosovo; NATO se obavezao da će nastaviti djelovati na području ove republike. Osudili su i nedavne napade koji su se dogodili na sjeveru ove zemlje. 

NATO-ov komunike sadrži devedeset stavki, a u 76. spomenuta je i Bosna i Hercegovina. Ova alijansa snažno podržava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i poziva lidere da se suzdrže od secesionističkih akcija, navedeno je. 

“NATO snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet stabilne i sigurne Bosne i Hercegovine, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini i drugim relevantnim međunarodnim sporazumima. Potičemo pomirenje i pozivamo političke vođe da se suzdrže od razdorne i secesionističke retorike i djelovanja. Ostajemo predani euroatlantskim težnjama zemlje. Nastavljamo podupirati reformske napore i kroz novodogovoreni paket za izgradnju odbrambenih kapaciteta, kroz djelovanje NATO štaba u Sarajevu, koristeći širok raspon alata za sigurnost i partnerstvo, te kroz Program reformi zemlje s NATO-om. Potičemo Bosnu i Hercegovinu da iskoristi NATO-ovu podršku i intenzivira napore u ostvarenju reformskog napretka u ključnim područjima, uključujući prijeko potrebne političke, izborne reforme, reforme vladavine prava, ekonomske i odbrambene reforme, bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu u NATO-u”, naveli su čelnici NATO-a. 

U nastavku vam donosimo najbitnije tačke NATO-ovog komunikea. Cjelokupnu diplomatsku obavijest možete pronaći OVDJE.

• Mi, čelnici država i vlada Sjevernoatlantskog saveza, dijeleći zajedničke vrijednosti individualne slobode, ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, okupili smo se u Vilniusu dok rat bjesni na evropskom kontinentu, kako bismo ponovo potvrdili naše trajne transatlantske veze, jedinstvo, koheziju i solidarnost u kritičnom trenutku za našu sigurnost i međunarodni mir i stabilnost. NATO je odbrambeni savez. To je jedinstven, bitan i neophodan transatlantski forum za savjetovanje, koordinaciju i djelovanje u svim pitanjima koja se odnose na našu individualnu i kolektivnu sigurnost. Potvrđujemo našu čvrstu predanost da branimo jedni druge i svaki pedalj savezničkog teritorija u svakom trenutku, zaštitimo milijardu naših građana i zaštitimo svoju slobodu i demokratiju, u skladu s člankom 5. Washingtonskog ugovora. Nastavit ćemo osiguravati našu kolektivnu odbranu od svih prijetnji, bez obzira odakle potječu, na temelju pristupa od 360 stepeni, kako bismo ispunili tri temeljne zadaće NATO-a, a to su odvraćanje i odbrana, prevencija i upravljanje krizama i kooperativna sigurnost. Pridržavamo se međunarodnog prava te svrhe i načela Povelje Ujedinjenih naroda i predani smo održavanju međunarodnog poretka temeljenog na pravilima. Ovaj summit označava prekretnicu u jačanju našeg saveza.

• Srdačno pozdravljamo predsjednika Zelenskog na inauguracijskom sastanku Vijeća NATO – Ukrajina. Radujemo se našim vrijednim razmjenama sa šefovima država i vlada Australije, Japana, Novog Zelanda i Republike Koreje, kao i predsjednikom Evropskog vijeća i predsjednikom Evropske komisije na ovom summitu. Također, pozdravljamo angažmane s ministrima vanjskih poslova Gruzije i Republike Moldavije, te sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, dok se nastavljamo blisko konsultirati o provedbi prilagođenih mjera podrške NATO-a.

• Pozdravljamo Finsku kao najnoviju članicu našeg saveza. Ovo je historijski korak za Finsku i za NATO. Dugi niz godina blisko smo sarađivali kao partneri; sada stojimo zajedno kao saveznici. Članstvo u NATO-u čini Finsku sigurnijom, a NATO jačim.

• Ponovo potvrđujemo svoju predanost NATO-ovoj politici otvorenih vrata i članku 10. Washingtonskog ugovora. Svaka nacija ima pravo izabrati vlastite sigurnosne aranžmane. Radujemo se što ćemo poželjeti dobrodošlicu Švedskoj kao punopravnoj članici Saveza i, u tom smislu, pozdravljamo sporazum postignut između glavnog sekretara NATO-a, predsjednika Turske i premijera Švedske.

• Mir u euroatlantskom području je narušen. Ruska Federacija prekršila je norme i načela koja su pridonijela stabilnom i predvidljivom evropskom sigurnosnom poretku. Ruska Federacija je najznačajnija i izravna prijetnja sigurnosti saveznika te miru i stabilnosti u euroatlantskom području. Terorizam, u svim svojim oblicima i manifestacijama, najizravnija je asimetrična prijetnja sigurnosti naših građana te međunarodnom miru i prosperitetu. Prijetnje s kojima se suočavamo su globalne i međusobno povezane.

• Strateško natjecanje, sveprisutna nestabilnost i ponovni šokovi definiraju naše šire sigurnosno okruženje. Sukob, krhkost i nestabilnost u Africi i na Bliskom istoku izravno utječu na našu sigurnost i sigurnost naših partnera. Izražene ambicije i politika prisile Narodne Republike Kine (NR Kina) predstavljaju izazov našim interesima, sigurnosti i vrijednostima. Ostajemo otvoreni za konstruktivan angažman s NRK-om, uključujući izgradnju recipročne transparentnosti, s ciljem zaštite sigurnosnih interesa Saveza. I dalje se suočavamo s cyber, svemirskim, hibridnim i drugim asimetričnim prijetnjama te zlonamjernom upotrebom novih i disruptivnih tehnologija.

• Rusija snosi punu odgovornost za svoj nezakoniti, neopravdani i ničim izazvani rat agresije protiv Ukrajine, koji je ozbiljno potkopao euroatlantsku i globalnu sigurnost i za koji mora biti u potpunosti odgovorna. Nastavljamo najoštrije osuđivati očita ruska kršenja međunarodnog prava, Povelje Ujedinjenih naroda te obveza i načela OESS-a. Ne priznajemo i nikada nećemo priznati ruske nezakonite i nelegitimne aneksije, uključujući Krim. Ne može biti nekažnjivosti za ruske ratne zločine i druge grozote, kao što su napadi na civile i uništavanje civilne infrastrukture koja lišava milione Ukrajinaca osnovnih ljudskih prava. Svi odgovorni moraju odgovarati za kršenja i zloupotrebe ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, posebno protiv civilnog stanovništva Ukrajine, uključujući prisilnu deportaciju djece i seksualno nasilje povezano sa sukobom. Uništenje brane Kahovka naglašava brutalne posljedice rata koji je započela Rusija.

• Rusija mora odmah zaustaviti ovaj nezakoniti agresorski rat, prestati s upotrebom sile protiv Ukrajine i potpuno i bezuvjetno povući sve svoje snage i opremu s teritorije Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, protežući se do njenih teritorijalnih voda. Pozivamo sve zemlje da ne pružaju nikakvu pomoć ruskoj agresiji i osuđujemo sve one koji aktivno pomažu ruski rat. Podrška Bjelorusije bila je ključna jer nastavlja pružati svoju teritoriju i infrastrukturu kako bi omogućila ruskim snagama da napadnu Ukrajinu i održe rusku agresiju. Naročito Bjelorusija, ali i Iran, moraju prekinuti svoje saučesništvo s Rusijom i vratiti se poštivanju međunarodnog prava.

• Pozdravljamo snažnu podršku Opće skupštine UN-a naporima za promicanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini. Pozdravljamo i podržavamo predanost predsjednika Zelenskog u postavljanju načela za takav mir kroz njegovu formulu mira. Predani smo postizanju pravednog i trajnog mira koji podržava načela Povelje UN-a, posebno suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost. Naglašavamo da se to ne može ostvariti bez potpunog i bezuvjetnog povlačenja Rusije. Iako smo pozvali Rusiju da se konstruktivno uključi u vjerodostojne pregovore s Ukrajinom, Rusija nije pokazala nikakvu istinsku otvorenost prema pravednom i trajnom miru.

• Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu solidarnost s vladom i narodom Ukrajine u herojskoj odbrani njihove nacije, njihove zemlje i naših zajedničkih vrijednosti. U potpunosti podržavamo inherentno pravo Ukrajine na samoodbranu, kako je sadržano u članku 51. Povelje UN-a. Ostajemo čvrsti u svojoj predanosti daljnjem jačanju političke i praktične podrške Ukrajini dok ona nastavlja braniti svoju neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet unutar svojih međunarodno priznatih granica, te ćemo nastaviti pružati podršku koliko god bude potrebno. Pozdravljamo napore svih saveznika i partnera uključenih u pružanje podrške Ukrajini.

• U potpunosti podržavamo pravo Ukrajine da izabere vlastite sigurnosne aranžmane. Budućnost Ukrajine je u NATO-u. Potvrđujemo obavezu koju smo preuzeli na summitu u Bukureštu 2008., da će Ukrajina postati članica NATO-a, a danas priznajemo da je put Ukrajine ka punoj euroatlantskoj integraciji otišao dalje od potrebe za Akcijskim planom za članstvo. Ukrajina je postala sve više interoperabilna i politički integrirana sa Savezom, te je postigla značajan napredak na svom reformskom putu. U skladu s Poveljom o posebnom partnerstvu između NATO-a i Ukrajine iz 1997. i Dodatkom iz 2009., saveznici će nastaviti podupirati i ocjenjivati napredak Ukrajine u interoperabilnosti, kao i dodatne reforme demokratskog i sigurnosnog sektora koje su potrebne. Ministri vanjskih poslova NATO-a redovno će ocjenjivati napredak kroz prilagođeni Godišnji nacionalni program. Savez će podržati Ukrajinu u provedbi ovih reformi na njenom putu prema budućem članstvu. Bit ćemo u poziciji uputiti poziv Ukrajini da se pridruži Savezu kada se saveznici slože i kada se ispune uvjeti.

• Sigurnost Ukrajine je od velike važnosti za saveznike i Savez. Kako bismo podržali daljnju integraciju Ukrajine u NATO, danas smo dogovorili značajan paket proširene političke i praktične podrške. Odlučili smo uspostaviti Vijeće NATO – Ukrajina, novo zajedničko tijelo u kojem saveznici i Ukrajina sjede kao ravnopravni članovi kako bi unaprijedili politički dijalog, angažman, saradnju i euroatlantske težnje Ukrajine za članstvom u NATO-u. Omogućit će zajedničke konsultacije, donošenje odluka i aktivnosti, a služit će i kao mehanizam kriznih konsultacija između NATO-a i Ukrajine.

• Kontinuirano pružanje hitno potrebne nesmrtonosne pomoći Ukrajini od strane NATO-a kroz Sveobuhvatni paket pomoći (CAP) ostaje prioritet. Od sastanka na vrhu u Madridu, saveznici i partneri su CAP-u izdvojili više od 500 miliona eura. Kako bismo kratkoročno, srednjoročno i dugoročno podržali ukrajinsko odvraćanje i odbranu, danas smo se složili da ćemo CAP dalje razviti u višegodišnji program za Ukrajinu. Pružena pomoć pomoći će u ponovnoj izgradnji ukrajinskog sigurnosnog i odbrambenog sektora i tranziciji Ukrajine prema punoj interoperabilnosti s NATO-om. Saveznici će nastaviti finansirati CAP na održiv i predvidljiv način. Pozdravljamo i potičemo doprinose partnera.

• Rusija je povećala svoju multidomensku vojnu izgradnju i prisutnost u regijama Baltika, Crnog i Sredozemnog mora, te održava značajne vojne sposobnosti na Arktiku. Rusko odlučnije držanje, novi vojni kapaciteti i provokativne aktivnosti, uključujući u blizini granica NATO-a, kao i njene velike vježbe bez obavijesti i hitne vježbe, i dalje prijete sigurnosti euroatlantskog područja. Na dalekom sjeveru, njegova sposobnost da ometa saveznička pojačanja i slobodu plovidbe preko sjevernog Atlantika strateški je izazov za Savez. NATO i saveznici će nastaviti poduzimati potrebne, kalibrirane i koordinirane aktivnosti, uključujući provođenje relevantnih planova.

• Produbljivanje vojne integracije Rusije s Bjelorusijom, uključujući raspoređivanje naprednih ruskih vojnih kapaciteta i vojnog osoblja u Bjelorusiji, ima implikacije na regionalnu stabilnost i odbranu Saveza. NATO će ostati na oprezu i dalje pomno pratiti razvoj događaja, posebno potencijalno raspoređivanje takozvanih privatnih vojnih tvrtki u Bjelorusiji. Pozivamo Bjelorusiju da prestane sa svojim zlonamjernim aktivnostima protiv svojih komšija, da poštuje ljudska prava i temeljne slobode te da se pridržava međunarodnog prava.

• Rusija modernizira svoje nuklearne snage, uključujući svoje velike zalihe oružja i proširuje svoje nove i disruptivne sisteme isporuke dvostruke sposobnosti. Neprihvatljivo je da Rusija koristi takve sisteme s dvostrukom sposobnošću za napad na civile i kritičnu civilnu infrastrukturu u Ukrajini. Osuđujemo najavljenu namjeru Rusije da rasporedi nuklearno oružje i nuklearne sisteme na bjeloruskom teritoriju, što dodatno pokazuje kako ponovljene akcije Rusije potkopavaju stratešku stabilnost i ukupnu sigurnost na euroatlantskom području. Osuđujemo rusku neodgovornu nuklearnu retoriku i prisilno nuklearno signaliziranje. Podsjećamo na zajedničku izjavu čelnika pet država s nuklearnim oružjem objavljenu 3. januara 2022. o sprečavanju nuklearnog rata i izbjegavanju utrke u naoružanju. Pozivamo Rusiju da se ponovno obaveže – riječima i djelima – na načela sadržana u toj izjavi.

• Ruske radnje pokazuju stav strateškog zastrašivanja i naglašavaju stalnu potrebu da NATO prati sva ova zbivanja i prilagođava svoj stav prema potrebi. Saveznici će nastaviti blisko sarađivati kako bi odgovorili na prijetnje i izazove koje predstavlja Rusija i ponavljaju da bi svaka upotreba hemijskog, biološkog, radiološkog ili nuklearnog oružja od strane Rusije imala teške posljedice.

• Rusija je intenzivirala svoje hibridne akcije protiv NATO saveznika i partnera, uključujući i preko posrednika. To uključuje uplitanje u demokratske procese, političku i ekonomsku prisilu, raširene kampanje dezinformiranja, zlonamjerne cyber aktivnosti te nezakonite i remetilačke aktivnosti ruskih obavještajnih službi. Poboljšavamo alate koji su nam na raspolaganju za suprotstavljanje ruskim hibridnim akcijama i osigurat ćemo da Savez i saveznici budu spremni za odvraćanje i odbranu od hibridnih napada.

• Tražimo stabilnost i predvidljivost u euroatlantskom području i između NATO-a i Rusije. NATO ne teži sukobu i ne predstavlja prijetnju Rusiji. U svjetlu njene neprijateljske politike i djelovanja, Rusiju ne možemo smatrati svojim partnerom. Svaka promjena u našim odnosima ovisi o tome hoće li Rusija prestati sa svojim agresivnim ponašanjem i u potpunosti se pridržavati međunarodnog prava. I dalje smo voljni zadržati otvorene kanale komunikacije s Moskvom kako bismo upravljali i ublažili rizike, spriječili eskalaciju i povećali transparentnost. Istovremeno, nastavit ćemo konsultirati i procjenjivati implikacije ruske politike i djelovanja na našu sigurnost, te odgovoriti na ruske prijetnje i neprijateljske akcije na ujedinjen i odgovoran način.

• Kategorički odbacujemo i najoštrije osuđujemo terorizam. Suprotstavljanje terorizmu u svim njegovim oblicima i manifestacijama ključno je za našu kolektivnu odbranu. Uloga NATO-a u borbi protiv terorizma pridonosi svim trima temeljnim zadaćama Saveza i sastavni je dio Savezovog pristupa od 360 stepeni – o odvraćanju i odbrani. Saveznici će se nastaviti boriti protiv ove prijetnje odlučno i solidarno. Kao dio širih napora, da bolje zajednički odgovorimo na ovu prijetnju, dalje ćemo razvijati sposobnosti saveznika i nastaviti sarađivati s Globalnom koalicijom za poraz Da'esha i s partnerskim zemljama kako bismo podržali njihove napore i pomogli im u izgradnji njihove sposobnosti za borbu protiv terorizma. NATO će također nastaviti surađivati, prema potrebi, s drugim međunarodnim akterima kako bi osigurao dodanu vrijednost i komplementarnost.

• Terorističke organizacije prijete sigurnosti našeg stanovništva, snaga i teritorija. Proširili su svoje mreže, poboljšali svoje mogućnosti i uložili u nove tehnologije te poboljšali doseg i ubojitost. Nastavit ćemo odvraćati, braniti i odgovarati na prijetnje i izazove koje predstavljaju terorističke skupine, na temelju kombinacije mjera prevencije, zaštite i odbijanja. Danas smo zadužili Vijeće na stalnoj sjednici da ažurira NATO-ove smjernice politike i Akcijski plan za borbu protiv terorizma i ponovo procijeni, u konsultaciji s našim regionalnim partnerima, područja u kojima NATO može pružiti civilno-vojnu pomoć partnerima na ovom području. Naš pristup terorizmu i njegovim uzrocima u skladu je s međunarodnim pravom te svrhom i načelima Povelje UN-a i podržava sve relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o borbi protiv terorizma.

• Južno susjedstvo NATO-a, posebno Bliski istok, Sjeverna Afrika i Sahel, suočavaju se s međusobno povezanim sigurnosnim, demografskim, ekonomskim i političkim izazovima. Oni su pogoršani utjecajem klimatskih promjena, krhkim institucijama, hitnim zdravstvenim situacijama i nesigurnošću opskrbe hranom. Ova situacija predstavlja plodno tlo za širenje nedržavnih naoružanih skupina, uključujući terorističke organizacije. Također omogućuje destabilizirajuće i prisilno uplitanje strateških konkurenata. Rusija raspiruje napetosti i nestabilnost u ovim regijama. Prožimajuća nestabilnost rezultira nasiljem nad civilima, uključujući seksualno nasilje povezano sa sukobom, kao i napadima na kulturna dobra i oštećenjem okoliša. Pridonosi prisilnom raseljenju, potiče trgovinu ljudima i neregularne migracije. Ti trendovi predstavljaju ozbiljne transnacionalne i humanitarne izazove i imaju nerazmjeran utjecaj na žene, djecu i manjine. Kao odgovor na duboke implikacije ovih prijetnji i izazova unutar i u blizini euroatlantskog područja, danas smo zadužili Sjevernoatlantsko vijeće na stalnom zasjedanju da pokrene sveobuhvatno i duboko promišljanje o postojećim i nadolazećim prijetnjama i izazovima, te prilike za angažmane s našim partnerskim državama, međunarodnim organizacijama i drugim relevantnim akterima u regiji, koje će predstaviti naš sljedeći Summit 2024.

• Izražene ambicije i politike prisile Narodne Republike Kine dovode u pitanje naše interese, sigurnost i vrijednosti. NR Kina koristi širok raspon političkih, ekonomskih i vojnih alata kako bi povećala svoj globalni otisak i projektnu moć, dok ostaje nejasna u pogledu svoje strategije, namjera i vojnog jačanja. Zlonamjerne hibridne i cyber operacije NRK-a i njena konfrontirajuća retorika i dezinformacije ciljaju na saveznike i štete sigurnosti Saveza. NRK nastoji kontrolirati ključne tehnološke i industrijske sektore, kritičnu infrastrukturu te strateške materijale i opskrbne lance. Koristi svoju ekonomsku moć za stvaranje strateških ovisnosti i jačanje svog utjecaja. Teži potkopavanju međunarodnog poretka temeljenog na pravilima, uključujući svemirsko, kibernetičko i pomorsko područje.

• Ostajemo otvoreni za konstruktivnu saradnju s NR Kinom, uključujući izgradnju uzajamne transparentnosti, s ciljem zaštite sigurnosnih interesa Saveza. Sarađujemo odgovorno, kao saveznici, na rješavanju sistemskih izazova koje NRK postavlja euroatlantskoj sigurnosti i osiguravamo trajnu sposobnost NATO-a da granatira odbranu i sigurnost saveznika. Jačamo našu zajedničku svijest, unapređujemo našu otpornost i spremnost i štitimo se od prisilnih taktika i nastojanja NRK-a da podijeli Savez. Zalagat ćemo se za naše zajedničke vrijednosti i međunarodni poredak temeljen na pravilima, uključujući slobodu plovidbe.

• Produbljivanje strateškog partnerstva između NRK-a i Rusije i njihovi uzajamno osnažujući pokušaji potkopavanja međunarodnog poretka, temeljenog na pravilima, u suprotnosti su s našim vrijednostima i interesima. Pozivamo NR Kinu da igra konstruktivnu ulogu kao stalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, da osudi ruski agresorski rat protiv Ukrajine, da se suzdrži od podupiranja ruskih ratnih napora na bilo koji način, da prestane širiti ruski lažni narativ koji okrivljuje Ukrajinu i NATO-a za agresijski rat Rusije protiv Ukrajine, te da se počne pridržavati ciljeva i načela Povelje UN-a. Posebno pozivamo NRK da se ponaša odgovorno i suzdrži se od pružanja bilo kakve smrtonosne pomoći Rusiji.

• 2014. godine, na summitu u Walesu, šefovi savezničkih država i vlada dogovorili su obećanje ulaganja u odbranu. Od tada su saveznici postigli izuzetan napredak i svi su povećali svoje izdatke za odbranu, dodatno razvili svoje snage i sposobnosti te pridonijeli savezničkim operacijama, misijama i aktivnostima. Međutim, kako je navedeno u Strateškom konceptu, naše se nacije sada suočavaju s dubljim sigurnosnim prijetnjama i izazovima nego u bilo kojem trenutku od kraja hladnog rata.