Ostaje da se vidi šta će, ako išta, proizaći iz najnovijih mirovnih pregovora o ratu s Iranom, dok su zemlje u četvrtak razmjenjivale vatru. Predsjednik Donald Trump i ranije je tvrdio da je dogovor na pomolu. U svakom slučaju, čini se da je potencijalni sporazum tek preliminaran, piše CNN.
Ono što postaje sve jasnije jeste da Trump ne dobija ono što je prvobitno želio od ovog rata.
U očitoj želji da što prije okonča sukob koji se pokazao dublje ukorijenjenim nego što je predviđao i koji je srušio njegovu popularnost na historijski nizak nivo, Trump je, čini se, odustao od mnogih svojih početnih maksimalističkih zahtjeva.
To ne znači da ono što proizađe iz najnovijih pregovora ne može biti dobar dogovor; samo je očito da to nije ono što je Trump postavio kao cilj prije svega dva mjeseca.
Pregovori se, prema svemu sudeći, vrte oko kratkog memoranduma koji bi definirao proces pregovaračkog okončanja rata, iako su SAD do četvrtka još čekale odgovor Irana na prijedlog.
Taj memorandum bi pokrenuo 30-dnevni pregovarački period fokusiran na zaustavljanje iranskog nuklearnog programa na određeno vrijeme — američki zvaničnici, čini se, žele najmanje 10 godina — te uključivao predaju postojećih zaliha visoko obogaćenog uranija.
Zauzvrat, SAD bi mogao napraviti ustupke, uključujući ublažavanje sankcija i odmrzavanje milijardi dolara iranskih sredstava. Obje strane bi se također obavezale na ukidanje ograničenja u Hormuškom tjesnacu.
Međutim, Trump je od početka tvrdio da njegov cilj nije samo pauza u iranskom nuklearnom programu, već da Iran „nikada“ ne dobije nuklearno oružje — što je često naglašavao upravo tom riječju: „nikada“.
Čak je i sama ideja pregovora nešto što je ranije izričito odbacivao.
„Neće biti nikakvog sporazuma s Iranom osim BEZUSLOVNE PREDAJE!“, napisao je na društvenim mrežama sedmicu nakon početka rata.
Još jedan cilj koji je brzo pao u drugi plan jeste promjena režima.
U video obraćanju na početku rata krajem februara, Trump je iranskom narodu poručio: „Kada završimo, preuzmite svoju vladu“, dodajući: „Bit će vaša da je uzmete.“
„Sada je vrijeme da preuzmete kontrolu nad svojom sudbinom i otvorite put prosperitetnoj i slavnoj budućnosti koja vam je nadohvat ruke“, rekao je tada. „Ovo je trenutak za akciju. Nemojte ga propustiti.“
To nije bio usputni komentar, već završni dio njegovog obraćanja.
Danas, međutim, promjena režima više nije ni dio razgovora. Trump tvrdi da je ubistvo nekoliko iranskih lidera predstavljalo neku vrstu promjene režima, ali to nije uvjerljiv argument — posebno jer je sadašnji vrhovni vođa sin prethodnog.
Još jedan prioritet koji se često pojavljivao na listi ciljeva administracije bio je prekid iranske podrške posredničkim grupama na Bliskom istoku, poput Hamas i Hezbollah.
Trump je 2. marta rekao da mu je jedan od glavnih ciljeva osigurati da Iran „ne može nastaviti naoružavati, finansirati i upravljati tim grupama“. Dva dana kasnije, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da je cilj da „njihovi saveznici u regiji više ne mogu nanositi štetu Amerikancima“.
Kada je sredinom aprila netačno tvrdio da je Iran pristao na „sve“ u dogovoru, rekao je za CBS News da je Iran pristao prekinuti podršku svim tim grupama.
Danas, međutim, nema razloga vjerovati da je ta prijetnja uklonjena ili da je uopće centralna tema pregovora.
Detalji pregovora koje su objavili mediji, uključujući CNN, do sada ne uključuju ove grupe. Kada je Trump u srijedu govorio za PBS News o mogućem sporazumu, također ih nije spomenuo.
Rijetko koja ratna operacija ostvari sve svoje ciljeve. Ali je upadljivo koliko su Trumpovi ciljevi bili maksimalistički — i koliko ih je brzo njegova administracija napustila. U nekim slučajevima, zvaničnici su vrlo brzo odustali od pokušaja da ih ostvare.
I neki zagovornici tvrde linije prema Iranu počinju shvatati da bi mogli dobiti mnogo manje nego što su očekivali.
Na brifingu Ministarstva odbrane u utorak, jedan novinar je, nakon što je pohvalio ratne napore, upitao ministra odbrane Petea Hegsetha kako objašnjava neuspjeh u postizanju promjene režima i bezuslovne predaje.
„Šta se desilo s tim obećanjem Irancima? I kada je predsjednik odlučio odustati od zahtjeva za bezuslovnom predajom?“, upitao je.
Hegseth je odgovorio da Trump nije odustao i sugerirao da bi iranski narod i dalje mogao srušiti vlast ako to želi — čak i kasnije.
Dodao je da je cilj osigurati da svaki sporazum s Iranom uključi odredbu da ta zemlja „nikada neće imati nuklearno oružje“, te da su pregovori fokusirani upravo na to.
Međutim, samo nekoliko dana kasnije, čini se da bi čak i to „nikada“ moglo biti dovedeno u pitanje.