Ovaj tekst je kolumna Oleksandra Levchenka, bivšeg ambasadora Ukrajine u Bosni i Hercegovini, koji u svom autorskom komentaru analizira posljednji slučaj deportacije dvojice ruskih državljana iz BiH, ali i širi kontekst ruskih obavještajnih i destabilizacijskih aktivnosti na zapadnom Balkanu i u Evropi.
Dvojica ruskih državljana deportovana su iz Bosne i Hercegovine zbog sumnje na povezanost s terorizmom. Dana dvadesetog oktobra, na službenoj Facebook-stranici Službe za poslove sa strancima BiH objavljeno je saopćenje da su dvojica Rusa, porijeklom iz Sjevernokavkaskog federalnog okruga Ruske Federacije, deportovana iz zemlje jer predstavljaju prijetnju sigurnosti.
„Navedene osobe su identifikovane kao sigurnosna prijetnja i povezane s terorizmom, te stoga predstavljaju potencijalnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti“, navodi se u saopćenju agencije.
Prema informacijama Službe za strance, dvojica Rusa otkrivena su na području Sarajeva tokom zajedničke operacije s Obavještajno-sigurnosnom agencijom BiH (OSA). Nakon provjere, deportovani su s teritorije BiH.
Sigurnosne službe BiH nisu otkrile detalje o razlozima zbog kojih su Rusi iz Sjevernog Kavkaza osumnjičeni za terorističke veze. Nedostatak detalja može biti posljedica sigurnosnih razloga. Moskva već godinama pokušava minimizirati rizike od radikalizacije u Sjevernom Kavkazu, dopuštajući ili potičući odlazak stanovnika iz tog regiona. Takav pristup smanjuje tenzije u Čečeniji, Dagestanu i Ingušetiji, ali istovremeno prenosi potencijalne sigurnosne prijetnje na teritorije drugih država.
Na taj način Kremlj djelimično „izvozi“ problem radikalizacije, nastojeći da osigura prividnu stabilnost u Rusiji na račun povećanja sigurnosnih rizika u Evropi. Ne može se isključiti ni mogućnost da su deportovane osobe imale veze s ruskim specijalnim službama.
Moskva je i ranije koristila osobe s Kavkaza u sabotažnim i obavještajnim operacijama u zapadnoevropskim državama, posebno protiv ruskih opozicionara. Njihovo prisustvo u BiH moglo bi biti dio šire mreže koja povezuje kriminalne, terorističke i obavještajne aktivnosti.
Rusija je, kako se navodi, zainteresovana za destabilizaciju zapadnog Balkana kako bi oslabila jedinstvo EU i NATO-a. Putem proruskih političkih snaga, dezinformacijskih kampanja i obavještajnih mreža, Kremlj nastoji produbiti unutrašnje podjele i podrivati povjerenje u državne institucije. Stvaranje novih kriznih žarišta u regionu pomaže Moskvi da skrene pažnju Zapada s rata u Ukrajini i zadrži imidž „nezamjenjivog posrednika“ u evropskim sigurnosnim pitanjima.
Odluka o deportaciji dvojice Rusa pokazuje spremnost bh. vlasti da odlučno reagiraju na vanjske prijetnje i ojačaju unutrašnju sigurnost. Također šalje poruku međunarodnim partnerima da je BiH posvećena djelovanju u skladu s evropskim i NATO standardima, uprkos složenoj političkoj situaciji. Međutim, BiH ostaje ranjiva na vanjske utjecaje, posebno ruske, koje pojedini domaći politički akteri mogu iskoristiti za destabilizaciju države.
U međuvremenu, Nacionalno tužilaštvo Poljske saopćilo je da je Okružnom sudu u gradu Sosnovjecu dostavljen optužni prijedlog protiv dvojice ruskih državljana zbog špijunaže i saradnje s ruskim obavještajnim službama. Oni su, prema optužnici, između februara i augusta 2022. godine prikupljali i predavali informacije ruskoj Federalnoj službi bezbjednosti (FSB), među kojima su bili podaci o ruskim opozicionarima u Poljskoj i institucijama koje im pomažu. Uhapšeni su u julu 2024. i nalaze se u pritvoru.
U posljednjim godinama, Rusija je intenzivirala špijunske aktivnosti u zemljama članicama EU i NATO-a, fokusirajući se ne samo na vojno i političko, već i na industrijsko i tehnološko obavještavanje. Ruske službe, osim špijunaže, sve češće izvode sabotaže koje ugrožavaju infrastrukturu, energetiku i sigurnost građana.
U Poljskoj je početkom oktobra uhapšen agent ruskog vojnog obavještajnog aparata (GRU), koji je planirao sabotažu eksplozivima skrivenim u limenkama kukuruza i dronovima. Prema poljskim službama, slične operacije pripremane su i u Litvi i Njemačkoj.
Istovremeno, poljski ministar digitalizacije upozorio je da je zemlja izložena sve većem broju ruskih kibernetičkih napada. Britanska služba MI5 objavila je smjernice o zaštiti demokratskih institucija od ruskog špijuniranja i upozorila parlamentarce na moguće pokušaje infiltracije i manipulacije.
Generalni direktor MI5, ser Ken Makalum, izjavio je da „krađa vitalnih informacija i manipulacija demokratskim procesima ne ugrožavaju samo sigurnost zemlje, nego i sam temelj njenog suvereniteta“.
NATO i evropske zemlje sada ulažu više sredstava u zaštitu infrastrukture i kibernetičku sigurnost, dok Moskva nastavlja širiti svoje obavještajne i sabotažne aktivnosti širom kontinenta.
PODSJEĆAMO VAS I NA OVO GOSTOVANJ RUSKOG AMBASADORA U BiH.