Birališta su prvo otvorena u državama Maine, New Hampshire, New Jersey, New York i Virginia na američkoj istočnoj obali.
Amerikanci biraju zastupnike u Kongresu i u gotovo svim parlamentima saveznih država te guvernere 36 od 50 američkih saveznih država.
Posljednje ankete i analize ukazuju na to da će demokrati preuzeti kontrolu nad Zastupničkim domom, no šanse da preuzmu i Senat, međutim, ne idu u prilog.
Prema Glasu Amerike, entuzijazam birača je mnogo veći nego na prethodnim izborima, jer je ranije glasalo gotovo 35,5 miliona Amerikanaca, što je 67,8 posto više nego 2014. godine, kada se također odlučivalo o većini u Kongresu.
Izbori se održavaju dvije godine nakon predsjedničkih, na polovici Trumpovog mandata (odakle dolazi i naziv “midterm”) i smatraju se svojevrsnim referendumom o stanaru Bijele kuće.
Historijski gledano, predsjednikova stranka na sredini njegova mandata rijetko izbjegne protestno glasanje i poraz.
Bira se cijeli saziv Zastupničkog doma, odnosno 435 kongresnika, kojima mandat traje dvije godine.
U Senatu, koji ima 100 članova, mandati traju šest godina. Svake dvije godine bira se oko trećine saziva. Sada će biti izabrano nešto više od trećine novih senatora, njih 35.
Republikanci u ovom trenutku kontroliraju Kongres. U Senatu imaju tijesnu većinu (51 senator prema 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika prema 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).
U Zastupničkom domu, demokrati moraju republikancima “oteti” 25 mandata ako žele imati većinu. To je, ako je suditi po anketama, itekako izvedivo.
Demokrati imaju nešto manje izgleda da preuzmu i Senat jer izborni kalendar kazuje da u novembru brane 26 mjesta, a republikanci samo devet.
Novoizabrani zastupnici započet će mandat 1. januara 2019. godine.