Delegacije SAD-a i Ukrajine su potpisale sporazum o rijetkim mineralima, a Associated Press je objavio nekoliko detalja o ovom dugoočekivanom dogovoru.
Kako je istaknuto u saopćenjima ukrajinskih i američkih zvaničnika, ovo je “prekretnica” u odnosima između ovih dviju država, koji su poljuljani nakon dolaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Bez obzira na nekoliko turbulentnih sedmica, te jednog spornog sastanka između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Ovalnom uredu, ove dvije države uspjele su se dogovoriti.
Prema pisanju AP-a, ovaj dogovor obuhvata rijetke minerale, ali i druge vrijedne resurse, uključujući naftu i prirodni gas. Sporazum ne uključuje resurse koji već predstavljaju izvor prihoda za ukrajinsku državu.
Drugim riječima, bilo kakva dobit iz ovog dogovora zavisi od uspjeha novih investicija. Ukrajinski zvaničnici su također naglasili da se dogovor ne odnosi na bilo kakve dugove koje bi Ukrajina imala prema SAD-u, što znači da dobit iz fonda vjerovatno neće biti korištena za otplatu američke podrške iz prošlosti.
Zvaničnici su također naglasili da sporazum osigurava da potpuno vlasništvo nad resursima ostaje u rukama Ukrajine, a država će odlučivati šta se može eksploatisati i gdje. Tekst dogovora navodi 55 minerala, ali se kaže da se može dogovoriti i uključivanje dodatnih.
Trump je više puta izražavao interes za rijetke minerale u Ukrajini, a neke od njih su uključene u listu, kao i drugi kritični minerali poput titanija, litija i uranija. U grupu rijetkih minerala također spadaju lantan, cerij i skandij, koji su navedeni u dogovoru.
Sporazum uspostavlja investicioni fond za obnovu, a i SAD i Ukrajina će imati jednak uticaj u njegovom upravljanu.
Fond će biti podržan od strane Američke vlade putem Agencije za finansiranje međunarodnog razvoja SAD-a, a Ukrajina se nada da će time privući investicije i tehnologiju iz američkih i evropskih zemalja.
Očekuje se da će Ukrajina doprinositi fondu s pedeset posto svih budućih prihoda od državnih prirodnih resursa. Amerika će također doprinijeti u vidu direktnih finansijskih sredstava i opreme, uključujući prijeko potrebne sisteme protuzračne odbrane i drugu vojnu pomoć.
Sredstva iz fonda će biti reinvestirana u projekte vezane za rudarstvo, naftu i gas, kao i infrastrukturu. Dobit se neće povlačiti iz fonda u prvih deset godina.
Ukrajinski resursi rijetkih zemalja su uglavnom neiskorišteni zbog državnih politika koje regulišu industriju, nedostatka kvalitetnih informacija o nalazištima, te zbog rata.
Potencijal industrije nije sasvim jasan jer su geološki podaci oskudni, nalazišta su raštrkana po zemlji, a postojeće studije se smatraju uglavnom nedovoljnim, prema riječima poslovnih ljudi i analitičara.
Ipak, izgledi za ukrajinske prirodne resurse su obećavajući. Smatra se da Ukrajina ima jedne od najvećih rezervi titanija u Evropi – ključnog sastojka u zrakoplovnoj, medicinskoj i automobilskoj industriji. Ukrajina također posjeduje neke od najvećih poznatih rezervi litija u Evropi, koji je potreban za proizvodnju baterija, keramike i stakla.