Čak petini svjetskih zemalja prijeti urušavanje ekosistema zbog uništavanja divljeg svijeta i staništa divljih životinja, pokazuje analiza švicarskih stručnjaka.
Prirodna bogatstva poput hrane, pitke vode i zraka, te zaštite od poplava već je ljudska aktivnost značajno oštetila, a više od polovice svjetskg BDP-a ovisi o funkcionalnoj bioraznolikosti, stoji u izvještaju švicarske osiguravajuće kuće Swiss Re, a prenosi Guardian.
Na vrhu popisa zemalja kojima prijeti urušavanje ekosistema je Australija, Izrael i Južna Afrika, a u vrhu se nalaze i Indija, Španija i Belgija. Zemlje koje ionako imaju slabe ekosisteme i goleme poljoprivredne sektore, poput Pakistana i Indije, također su na listi ugroženih.
Brazil i Indonezija primjerice imaju područja s netaknutim ekosistema, no njihova gospodarstva uvelike ovise o tome što pokazuje važnost očuvanja takvih staništa.
“Ako se nastavi uništavanje ekosistema, javit će se velike oskudice”, rekao je Oliver Schelske, vodeći autor istraživanja.
Vodeći znanstvenici su još prošle godine upozorili da je čovječanstvo u opasnosti zbog ubrzanog propadanja prirodnog svijeta, a više od 60 svjetskih lidera obavezalo se da će zaustaviti uništavanje.
U istraživanju su proučavali zalihe pitke vode i čistog zraka, hrane, oprašivanje, sječu stabala, plodnost tla, kontrolu erozije i zaštitu obale, kao i gustoću naseljenosti.