Najavljena odluka bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede 30-postotne carine na robu iz Evropske unije izazvala je zabrinutost širom kontinenta.
Međutim, ne bi sve članice EU bile jednako pogođene – neke države, poput Irske i Njemačke, našle bi se u izuzetno teškom položaju.
Irska na vrhu liste najizloženijih
Irska prednjači po ekonomskoj izloženosti SAD-u, s trgovinskim suficitom koji premašuje 86 milijardi dolara. Ključni razlog leži u prisustvu američkih farmaceutskih i tehnoloških divova, koji u Irskoj djeluju zbog povoljnog poreznog sistema – porez na dobit iznosi 15 posto, naspram američkih 21 posto.
Farmaceutske kompanije poput Pfizera, Eli Lillyja i Johnson & Johnsona registruju patente upravo u Irskoj i odatle izvoze na američko tržište. Istovremeno, Dublin je evropska baza za Apple, Google i Metu, što dodatno povećava ranjivost zemlje na američke carinske mjere.
Njemačka: Udarna zona za industriju
Njemačka, kao najveća evropska ekonomija, također bi bila ozbiljno pogođena. S izvozom automobila, industrijskih mašina, čelika i hemikalija, Berlin ostvaruje godišnji suficit od 84,8 milijardi dolara u trgovini sa SAD-om.
Automobilski sektor posebno je osjetljiv. Za Mercedes, primjerice, američko tržište donosi gotovo četvrtinu prihoda. Iako se dio proizvodnje odvija u SAD-u, dodatne carine mogle bi ozbiljno uzdrmati izvoz, posebno ako EU uvede kontramjere.
Njemačka federacija industrije (BDI) odmah je reagovala na Trumpovu objavu, apelirajući na hitne diplomatske napore kako bi se spriječila eskalacija.
Italija i Francuska: Fokus na vino, hranu i luksuz
Iako nešto manje izložene, Italija (44 milijarde dolara suficita) i Francuska (16,4 milijarde) imaju sektore koji bi mogli pretrpjeti ozbiljne gubitke. Poljoprivreda, vinogradarstvo i luksuzna roba našli bi se pod udarom carina.
U Francuskoj upozoravaju da bi carine bile „pogubne“ za vina i žestoka pića, dok italijanski sektor hrane procjenjuje da bi ukupna šteta mogla iznositi više od 2 milijarde dolara.
Francuski div LVMH, koji četvrtinu prihoda ostvaruje u SAD-u, kao i Airbus, suočeni su s neizvjesnošću. Petina francuskog izvoza u SAD odnosi se upravo na avioindustriju.
Ostale članice
Austrija (13,1 milijarda) i Švedska (9,8 milijardi dolara suficita) također bilježe snažnu trgovinsku razmjenu sa SAD-om i mogle bi osjetiti posljedice u specifičnim sektorima poput industrije i tehnologije.
Evropska unija kao cjelina ostvaruje godišnji suficit u trgovini sa SAD-om od 235,6 milijardi dolara. Uvođenje carina stoga bi predstavljalo ozbiljan udarac za mnoge evropske privrede i moglo dodatno destabilizirati već napete transatlantske trgovinske odnose.