Planirani susret između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je trebao biti održan u Budimpešti kao potencijalni korak prema okončanju rata u Ukrajini, iznenada je otkazan nakon promjene stava unutar Washingtona.
Prema pisanju Bloomberga, odluka o otkazivanju sastanka uslijedila je nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio, poznat po oštrom stavu prema Moskvi, zaključio da Kremlj “opet pokušava odugovlačiti mirovne pregovore” i izbjeći stvarne ustupke.
Rubio, koji je u više navrata opisao Putina kao “gangstera”, otkazao je planirani susret sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovom nakon telefonskog razgovora u kojem je, prema navodima izvora, postalo jasno da Moskva ne nudi ništa novo.
Ovaj preokret označava dramatičan zaokret u Trumpovoj politici prema Rusiji. Nakon mjeseci odbijanja da uvede nove sankcije, Trump je ne samo otkazao planiranu konferenciju s Putinom, nego i najavio prve direktne sankcije Moskvi u svom drugom mandatu, koje pogađaju najveće ruske naftne kompanije, Rosneft i Lukoil. “Bilo je vrijeme”, poručio je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući.
Iako su u Bijeloj kući nastojali prikazati odluku kao rezultat predsjednikovog ličnog vodstva, više američkih i evropskih zvaničnika navelo je da je Rubio bio ključni faktor u zaokretu politike. Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly insistirala je da “predsjednik Trump uvijek vodi američku vanjsku politiku”, te da Rubio i specijalni izaslanik Steve Witkoff “rade kao jedinstven tim iza vizije America First”.
Ipak, prema izvorima Bloomberga, Rubio je svojim čvršćim pristupom potisnuo ranije dominantniji utjecaj Stevea Witkoffa, dugogodišnjeg Trumpovog prijatelja i specijalnog izaslanika koji je zagovarao mekši pristup Moskvi. Witkoff je posljednjih dana bio angažovan na Bliskom istoku, gdje je nadgledao krhki prekid vatre u Gazi koji je dogovoren uz Trumpovu posredničku ulogu.
Unutar administracije navodno su postojale tenzije između Witkoffovog pragmatičnog pristupa i Rubiovog tvrđeg kursa. Diplomatski izvori tvrde da su Witkoffovi raniji razgovori s Putinom i Lavrovom, uoči samita u Aljasci, stvorili pogrešan utisak da je Rusija spremna na ustupke, što se kasnije pokazalo netačnim.
Otkazivanje budimpeštanskog samita uslijedilo je nakon što je Moskva Washingtonu dostavila nacrt mirovnog plana koji, prema američkim zvaničnicima, ponavlja sve već poznate ruske zahtjeve, uključujući predaju dodatnih ukrajinskih teritorija pod rusku kontrolu.
“Prošli put je trebalo da dođe do sastanka u Aljasci da bi SAD shvatile da Rusija nije spremna na fleksibilnost. Ovog puta, ta spoznaja se desila unaprijed”, izjavila je Liana Fix, viša saradnica u Vijeću za vanjske odnose (CFR).
U Moskvi je, s druge strane, došlo do konfuzije. Prema izvorima bliskim Kremlju, ruski zvaničnici su nakon posljednjeg telefonskog razgovora Putina i Trumpa vjerovali da je američki predsjednik pristao na ruske zahtjeve da Ukrajina preda ostatak Donbasa u zamjenu za ograničene teritorijalne ustupke Moskve.
No, već dan kasnije, nakon susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Trump je ponovio da insistira na prekidu vatre duž postojećih linija fronta, prijedlogu koji je Moskva već ranije odbacila.
Trump je, uprkos napetostima, ostavio otvorenu mogućnost budućih razgovora s Moskvom. “Svaki put kad razgovaram s Vladimirom, imamo dobar dijalog, ali stvari jednostavno ne napreduju”, rekao je američki predsjednik, dodajući da “možda uskoro dođe do novog sastanka”.
Rubio je, s druge strane, poručio da je spreman na dalju diplomatiju ako se ukaže realna šansa za mir. “Uvijek ćemo biti otvoreni za angažman ako postoji mogućnost da se postigne mir”, izjavio je novinarima prije puta u Izrael i Aziju.
Ipak, otkazivanje budimpeštanskog samita jasno pokazuje da unutar Trumpove administracije jača tvrđa linija prema Rusiji, dok se američka vanjska politika sve više usklađuje sa stavovima evropskih saveznika zabrinutih da bi Washington mogao previše popustiti Moskvi.