Sudeći prema prvim reakcijama europskih političara i kompanija koje uvoze energente iz Rusije na Putinov jučerašnji dekret prema kojem će ruski izvoznici ispostavljati kupcima ruskog plina fakture u rubljima (ne više u eurima i dolarima), EU više nije spremna na trule kompromise s autokratskim režimom, pa možda čak i pod cijenu energetske krize. U suprotnom, ako pristanu na novi Putinov dekret, dio financijskih sankcija protiv Rusije izgubit će smisao.
Koje su sankcije nametnute Rusiji?
Nakon što je Ukrajina zatražila da pojačaju sankcije koje su nametnute Rusiji, Sjedinjene su Države zabranile uvoz ruskih nafte, plina i ugljena. Britanija je rekla da će do kraja godine prestati uvoziti rusku naftu, a Unija će količinu nafte koju uvozi iz Rusije srezati za dvije trećine. Britanci su rekli da će do kraja godine pronaći alternativne izvore nafte.
Zamjenik ruskog premijera Aleksandar Novak rekao je da će odbijanje ruske nafte dovesti do katastrofalnih posljedica za globalno tržište. Cijena nafte i plina naglo su porasle i mogle bi nastaviti rasti ako ih Rusija prestane izvoziti. Ne radi se ovdje, međutim, samo o gorivu. Životni standard građana diljem svijeta također će se naći na udaru, a porast će i cijene naftnih derivata.
Koliko nafte izvozi Rusija?
Rusija je treći najveći proizvođač nafte na svijetu, odmah iza SAD-a i Saudijske Arabije (Kanada je četvrta, a Irak peti). Svakog dana izveze oko pet milijuna barela sirove nafte, a više od pola tih barela ode u Europu. Osam posto nafte koju Britanija uvozi dolazi iz Rusije. Što se SAD-a tiče, oko tri posto nafte koju je uvezla 2020. godine došlo je iz Rusije.