“I tehnološki je mag Elon Musk iznio prijedlog kako da se završi rat u Ukrajini. Pročitavši njegova mišljenja na Twitteru, prvo što pomisliš je da je neko provalio na njegov račun… i to bi bila bolja opcija negoli slom mozga. Svi mi razumijemo da talentirani čovjek u biznisu, proizvodnji i zarađivanju novca mora biti sposoban u više sfera. Ali međunarodna politika i diplomatija uvijek su bile posebna struka. Naravno da svaki milijarder može postati diplomata, ali gotovo sve diplomate ne mogu postati milijarderi. Čak je i milijarderima potrebna priprema u razumijevanju svjetske historije, međunarodnih odnosa, konzularnih poslova, diplomatskog protokola… Naravno, tu potpada i poznavanje stranih jezika i kulture naroda gdje će diplomata službovati. To su fragmenti diplomatske struke. Elon Musk spreman je da to sve preskoči i neočekivano iskoči iz grmlja s prijedlogom za mirni plan. Elon misli da je njegov prijedlog racionalan i jednostavan u rješavanju situacije u Ukrajini… a to je da Krimski polutok, koji je Ruska Federacija anektirala 2014. godine, treba ostaviti u vlasništvu Ruske Federacije navodno zbog toga što je Krim od 1783. godine bio u Sastavu Ruskog Carstva do odluke 1954., kad ga je Hruščov ‘greškom’ predao Ukrajini. Pritom, treba opskrbiti poluotok vodom. U četirima ukrajinskim regijama, koje je anektirala Ruska Federacija prije par dana, poslije održavanja lažnih referenduma, trebalo bi održati nove referenduma, ali ovaj put u organizaciji UN-a. I napokon, Ukrajinu treba prisiliti da ostane ‘neutralna’. Kad bi ovaj plan iznio Sergej Lavrov, niko ne bi bio iznenađen, ali to je iznio najbogatiji čovjek na svijetu, koji je stavio svoj prijedlog za glasanje na Twitteru kao čin ispitivanja javnog mnijenja. I to je alarmantno.
Za početak treba precizirati niz stvari koje biznismen i inžinjer ne može znati. Ipak, đavo se krije u detaljima. Prvo, do 1783. godine Moskva nije imala nikakvog odnosa prema Krimu… odnosno, tri hiljade godina od vremena kad tačno znamo historijski slijed zbivanja na poluotoku, Moskva sa poluotokom nije imala nikakvih dodirnih tačaka, za razliku od Kijeva, što nije čudno. Ipak, Moskva je osnovana tek 1147. godine i dugo je bila trećerazredni grad. Uspon Moskve počeo je tek u doba podjarmljenog stanja u državi Mongola i Tatara Zlatna Horda.
Za razliku od Moskve, prva kijevska država (482–882. godine) imala je bliske kulturne i poslovne kontakte sa poluotokom koji je u to doba bio uglavnom naseljen pridošlim nomadskim plemenima turskog govornog porijekla. Ali tu su i ostali autohtoni stanovnici i predstavnici starih migracija Grka, Rimljana i Gota. Za Moskovljane su na poluotoku čuli tek u XV stoljeću. Krimski kanat podržao je Moskvu u borbi za nezavisnost protiv Zlatne Horde. Ovu je nezavisnost Moskva dobila 1480. godine i ostajala je saveznicom Krima, koji je bio puno utjecajniji kad je riječ o Kremlju.
Kad je veliki knez moskovski Ivan IV Grozni odlučio proglasiti sebe carem, onda je Krimski han 1571. godine došao u Moskvu i u potpunosti spalio grad. Ivan IV odmah je priznao da je greška što je sebe proglasio carem i ponizno je molio Krimskog hana za oprost. Platio je Krimu ogromnu novčanu odštetu i preuzeo je obavezu da svake godine Krimskom kanatu plati veliku svotu novca da krimska vojska opet ne bi došla u Moskovsku kneževinu. Moskva je svake godine Krimu plaćala do 1700. godine. To Elon Musk sigurno nije znao kad je govorio da je Krim historijski ruski.
Drugo: opskrba poluotoka vodom iz Dnjepra bila je ogromni ekonomski poduhvat. Poslije istrebljenja i deportacije svih Krimskih tatara iz Krima i naseljavanja novih stanovnika iz dalekih ruskih regija, pokazao se razmjer ove katastrofalne odluke staljinističke Moskve. Kad je Hruščov posjetio Krim 1953. godine, bio je zgrožen propadanjem polutoka u ekonomskom smislu. Hitno je zamolio Kijev da Ukrajina preuzme upravljanje i gospodarenje Krimom i da uz podršku centralnih vlasti izgradi kanal od Dnjepra za vodoopskrbu poluotoka. Bez ove vode Krim nije mogao graditi nove firme i fabrike. Kijev je, poslije svih pravnih odluka Parlamenta Ruske Federacije i Ukrajine preuzeo na sebe razvoj poluotoka, sa kojim je historijski bio povezan još od kraja V stoljeća. Krimski tatari, kao glavni autohtoni narod poluotoka, nikad nisu oprostili genocidni odnos Moskve prema njima i sistemska ubistva njihovih pripadnika. Od 97 posto stanovništva Krima 1783. godine, kad je poluotok bio anektiran od strane Rusije, 1944. godine na Krimu nije ostao nijedan pripadnik krimsko-tatarskog naroda. Izgleda da Elon Musk nije znao ovu informaciju. Rusi su postali većina na Krimu samo jer su potpuno uništili domicilno stanovništvo. To oni sada rade i u Ukrajini, na privremeno okupiranim teritorijama. Ako Musk ne razumije sadašnje granice, priznate poslije 1945. godine, i to da se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja koje je bilo deset puta veće od engleskog, francuskog i kineskog – samo za garancije svojih granica, onda milijarder ima ogromnu rupu u znanju o postojanju savremenih međudržavnih odnosa. Elon spominje neophodnost poštivanja situacije iz 1783. godine i to bi značilo da SAD mora vratiti Rusiji Aljasku, Teksas Meksiku, a Louisianu Francuskoj. Onda bi nastupio nered sa svakom granicom u Evropi i svijetu. To, ustvari, traže Kremlj i tu je Musk faktički pružio potporu agresoru.
Milijarder Musk svakog je šokirao svojim nepoznavanjem međunarodnog i nacionalnog prava jer je opet predlagao sprovođenje referenduma u četirima ukrajinskim regijama, privremeno okupiranim ruskom vojskom, o njihovom pripadanju Ukrajini ili Ruskoj Federaciji. To bi bilo isto kad bi čitav Muskov biznis nasilu preuzeo neki moskovski milijarder, a Elon poslije na sudovima morao dokazivati svoje pravo na svoje firme umjesto da se kazni ruski finansijski nasilnik i grabežljivac. Ako je to Musku u redu – neka produži svoje ispitivanje javnog mnijenja. Ali kad je riječ o međunarodnom pravu i Ukrajincima, on je provokator i neznalica. Postavlja se pitanje: ako u Muskovom automobilu Tesla neki Rus ukrade točkove ispred nekoliko hiljada svjedoka, hoće li Musk ići na sud da dokazuje da je to njegova imovina ili će zatražiti da lopov bude kriminalno proganjan?”