Radnici i aktivisti širom svijeta obilježavaju Međunarodni praznik rada masovnim protestima, uz poruke protiv rata, rasta troškova života i pogoršanja radnih uvjeta. Ovogodišnje demonstracije snažno su obilježene posljedicama sukoba na Bliskom istoku, koji je doveo do rasta cijena energije i dodatnog pritiska na kućne budžete, piše AP.
Evropska konfederacija sindikata (European Trade Union Confederation) poručila je da radnici „neće plaćati cijenu rata“, direktno povezujući ekonomske probleme s politikama predsjednika Donalda Trumpa.
Energija i inflacija u fokusu
Rast cijena goriva i energije nalazi se u središtu protesta. U Manili organizatori očekuju velike skupove uz zahtjeve za povećanje plata i ekonomsku pomoć. Slične poruke dolaze i iz Indonezije, gdje sindikati upozoravaju da mnogi radnici već žive „od plate do plate“.
U Pakistanu, gdje inflacija iznosi oko šesnaest posto, dio radnika ne može sebi priuštiti ni da uzme slobodan dan, što dodatno oslikava dubinu krize.
Demonstracije na svim kontinentima
Protesti su planirani u desetinama gradova – od Seoula i Jakarte do Istanbula, kao i širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. U Francuskoj sindikati organizuju demonstracije pod sloganom „hljeb, mir i sloboda“, povezujući socijalna pitanja s ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku.
U Italiji je vlada usvojila paket mjera vrijedan gotovo milijardu eura za podsticanje zapošljavanja i stabilnih radnih mjesta, dok opozicija te poteze naziva političkom propagandom.
Francuska i simbolika Prvog maja
Prvi maj u Francuskoj ima poseban status – to je jedini dan kada većina zaposlenih ima obavezan plaćeni slobodan dan. Nedavne rasprave o mogućem proširenju rada tog dana izazvale su snažan otpor sindikata.
Ministar za mala i srednja preduzeća Serge Papin naglasio je da taj datum simbolizira stoljeće borbe za radnička prava, dok su sindikati poručili: „Ne dirajte Prvi maj.“
SAD: Protesti, bojkot i politički zahtjevi
U SAD-u, gdje Prvi maj nije državni praznik, aktivisti i sindikati planiraju proteste i bojkot pod sloganom „radnici ispred milijardera“. Koalicija „May Day Strong“ pozvala je na obustavu rada, škole i kupovine kao oblik ekonomskog pritiska.
Zahtjevi uključuju veće oporezivanje bogatih i promjene u imigracijskoj politici. Fokus prvomajskih protesta u SAD-u pomjeren je i prema imigraciji još 2006. godine, kada je oko milion ljudi izašlo na ulice protiv planiranih restriktivnih zakona.
Historijski korijeni u Chicagu
Prvi maj ima duboke korijene u američkoj radničkoj historiji. U Chicagu su 1886. godine protesti za osmosatni radni dan završili nasiljem nakon eksplozije i policijske intervencije, a nekoliko radničkih aktivista kasnije je pogubljeno.
Taj događaj postao je simbol globalne borbe za radnička prava, zbog čega se Prvi maj danas obilježava širom svijeta – od Evrope do Azije i Južne Amerike.
Dan borbe, ne slavlja
Iako se u mnogim zemljama obilježava kao praznik, suština Prvog maja ostaje protestna. Ovogodišnji skupovi pokazuju koliko su radnička prava i životni standard povezani s globalnim krizama, uključujući rat i rast troškova života, koji direktno utječu na milione ljudi.