Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
„Kao što je poznato, američki predsjednik Donald Trump razgovarao je telefonom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji je zapravo odbio prijedlog za punih trideset dana prekida vatre, na koji je Ukrajina pristala nakon pregovora sa SAD u Džedi. Očigledno, da bi uputio ultimatume Ukrajini, Kremlj planira ofanzivne akcije u pravcu Zaporožja, Harkova i Sumija.
Zahtijevajući prestanak isporuke oružja i obavještajnih podataka Kijevu, kao i zaustavljanje mobilizacije, Putin nastoji da oslabi odbrambene sposobnosti Ukrajine, koje podržavaju pauzu u energetskim udarima i napadima na moru.
Predsjednik Volodimir Zelenski je također imao telefonski razgovor sa predsjednikom Donaldom Trampom. Ukrajina je podržala prijedlog o prekidu vatre za energetsku i civilnu infrastrukturu, što bi mogao biti jedan od prvih koraka ka potpunom okončanju rata. Međutim, sporazum može biti efikasan samo pod uslovom reciprociteta: Rusija mora zaustaviti svoje svakodnevne napade dronovima i napade na civilne ciljeve. Ukrajina također ostaje otvorena za prijedlog potpunog tridesetodnevnog prekida vatre, uključujući duž linije fronte, i radit će sa SAD-om na tome da se to i ostvari.
Ukrajinski i američki timovi će se sastati u Saudijskoj Arabiji u narednim danima kako bi koordinirali daljnje korake ka miru. Kijev vjeruje da zajedničkim naporima Ukrajina i Sjedinjene Države mogu postići trajni mir ove godine. Istovremeno, Ukrajina zadržava suvereno pravo da sama odlučuje o svojoj sudbini, shvatajući da teritorijalni ustupci ne garantuju mir, već mogu samo izazvati dalju agresiju.
Kremlj sada pokreće nove ofanzivne operacije sa ciljem maksimalnog vojno-političkog pritiska na Ukrajinu, omogućavajući Moskvi da diktira ultimatume sa pozicije sile.
Putin računa na masovne napade koji će mu omogućiti da stekne povoljniju pregovaračku poziciju. Ali moramo shvatiti da su napadi Ruske Federacije na energetski sistem Ukrajine isključivo terorističke prirode, jer ne utječu na vojne sposobnosti, već imaju za cilj samo stvaranje humanitarne katastrofe.
Kremlj pokušava stvoriti nestašicu struje kako bi oslabio odbrambene sposobnosti Ukrajine. Istovremeno, Moskva ne pokazuje volju da okonča rat, već naprotiv: pokušava da promijeni odnos snaga. Putin koristi pregovore sa Trumpom da oblikuje uvjete za geopolitičko slabljenje Ukrajine. U sličnom scenariju, 2014–2015., Ruska Federacija je već koristila Minske sporazume kao diplomatsko pokriće za pripremu nove faze agresije.
U međuvremenu, operacije ukrajinskih trupa na teritoriji Ruske Federacije imaju strateški učinak: tjeraju Kremlj da troši resurse na vlastitu odbranu, skrećući snage s fronta. Kampanja dezinformacija Moskve o navodnom opkoljavanju Ukrajinske vojske pokušaj je prikrivanja vlastitih gubitaka i neuspjeha na bojnom polju. U međuvremenu, ruske trupe granatirale su mjernu stanicu Sudža u regiji Kursk. Moskva je istovremeno okrivila Ukrajinu. Ukrajinski generalštab je to demantovao, ističući da su stanicu više puta granatirali sami Rusi. Prošlog ljeta je bombardovan, a prije tri dana – Rusi su ga ponovo bombardovali vođenim bombama. Sada je Sudža bila granatirana artiljerijom. Ruski gas se tranzitira preko ukrajinske teritorije preko stanice u Sudži. Međutim, od 1. januara 2025. godine – tranzit je zvanično prestao jer je Kijev odbio da produži sporazum.
Sada Kremlj nastavlja da traži ustupke u vezi sa Ukrajinom i kladi se na političke promjene u SAD, nadajući se promjeni kursa. Pritisak Zapada na Moskvu i dalje je efikasan, potvrđujući potrebu za pojačanim sankcijama i vojnom pomoći Ukrajini.
Međutim, Ruska Federacija nema namjeru da okonča rat; prilagođava taktiku kako bi iscrpila Ukrajinu i promijenila međunarodni kontekst. Moskva čini sve što može da sabotira diplomatiju, postavljajući teške i neprihvatljive zahtjeve od samog početka, dok rusko oružje nastavlja da ubija ljude. Bilo kakav ‘ustupak’ neće donijeti mir, već samo odgoditi agresiju. Samo pritisak na Rusiju i slabljenje njenog vojnog potencijala garantovat će bezbjednost Ukrajine.
Uprkos pregovorima o prekidu vatre, Ruska Federacija nastavlja da napada civilnu infrastrukturu. Napadi na medicinske ustanove, posebno u Sumiju, jasan su čin terorizma, jer bolnice ne mogu biti vojni ciljevi prema međunarodnom pravu. Noćni udari na kritičnu infrastrukturu u Kropivnjickom i Odesi ukazuju na sistematičnost agresije koja ima za cilj destabilizaciju života u Ukrajini. Kremlj laže da ne napada ukrajinsku infrastrukturu nakon dogovora sa američkim predsjednikom, već da to čini svaki dan. Samo u noći 21. marta, Rusi su napali Ukrajinu sa preko dvjesta dronova i navođenih bombi. Ovo je strategija vođenja rata ‘iscrpljivanjem’.
Zvaničnici Kremlja nastavljaju da šire priče koje pokazuju da Vladimir Putin ostaje privržen svom cilju preuzimanja cijele Ukrajine i pokušava iskoristiti pregovore da izvuče preventivne ustupke od Ukrajine i Sjedinjenih Država.
Putin nastavlja da uvjerava domaću rusku publiku da se pripremi za dugotrajni rat u Ukrajini, umjesto održivog mira izgrađenog na kompromisu. On je direktno poručio ruskim preduzetnicima da se pripreme za dugi rat.
Nije uzalud britanski premijer Keir Starmer izjavio da bi ruski diktator Vladimir Putin prekršio svaki sporazum o privremenom prekidu vatre ako Ukrajina ne bude zaštićena. Britanski premijer je rekao da bi sigurnosni aranžmani mogli poslati poruku Rusiji da će, ako prekrši dogovor, biti ‘ozbiljnih posljedica’.
Francuski predsjednik Macron aktivno proučava alternativnu opciju raspoređivanja mirovnih snaga u Ukrajinu kako bi zaštitio mogući mirovni sporazum. Uvođenje mirovnih snaga pod okrilje UN alternativa je prethodnom planu koji je Macron razvio zajedno sa premijerom Velike Britanije. Francuski predsjednik je na sastanku Evropskog savjeta, zajedno sa generalnim sekretarom organizacije A. Guterresom, pokrenuo temu angažmana UN-a. Međutim, raspoređivanje mirovnih snaga UN-a zahtijevalo bi odobrenje Vijeća sigurnosti, što se, s obzirom na protivljenje Rusije, čini malo vjerojatnim.
Francuski predsjednik je također najavio da će se 27. marta u Parizu održati samit ‘koalicije voljnih’ o Ukrajini na kojem će učestvovati ukrajinski lider Volodimir Zelenski. Ovaj sastanak će uslijediti nakon već održanog sastanka načelnika generalštabova u Parizu i sastanka zamjenika načelnika generalštabova u Londonu.
‘Definisat ćemo bezbjednosne garancije koje evropske snage mogu da pruže. Želimo da zaštitimo mir’, rekao je Macron.“
U sinoćnjem izdanju „Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem“ gostovao je ukrajinski diplomata Oleksandr Levchenko. Gostovanje pogledajte u nastavku.