Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
„Dana 11. juna, u Odesi je održan samit ‘Ukrajina – Jugoistočna Evropa’, uz učešće Ukrajine, Moldavije, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Albanije, Sjeverne Makedonije i Slovenije. Prije početka samita u Odesi, predsjednik Volodimir Zelenski, zajedno sa učesnicima događaja, odao je počast palim braniteljima Ukrajine.
Tokom samita, svaki učesnik je izrazio svoje viđenje situacije u regionu u kontekstu rusko-ukrajinskog rata. Nakon diskusije, usvojena je zajednička deklaracija u kojoj se navodi da su učesnici samita ‘Ukrajina – Jugoistočna Evropa’ potvrdili svoju podršku Ukrajini na njenom putu ka punoj euroatlantskoj integraciji, uključujući članstvo u NATO-u, i pozvali međunarodnu zajednicu da pojača sankcije protiv Ruske Federacije.
Lideri zemalja jugoistočne Evrope osudili su rusku invaziju na Ukrajinu. Učesnici samita su priznali i podržali napore Ukrajine da pronađe diplomatski put ka sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru. U tom kontekstu, ponovo su potvrdili svoju nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, te ponovili svoju posvećenost pružanju sveobuhvatne i održive podrške Ukrajini i njenom narodu koliko god to bude potrebno.
Potpisnici Deklaracije također su pozvali sve zemlje da se uzdrže od pružanja bilo kakve materijalne ili druge pomoći vojnim naporima Rusije. Tekst Deklaracije naglašava važnost usklađivanja s odlukama i mjerama Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Evropske unije. Uvjeti za postizanje mira su potpuno povlačenje ruskih snaga i opreme, prekid neprijateljstava i rata općenito. Buduće članstvo Ukrajine, Moldavije i zemalja jugoistočne Evrope u EU je od vitalnog značaja za dugoročnu stabilnost, sigurnost i prosperitet regije u cjelini.
Članstvo u NATO-u ostaje najbolja sigurnosna opcija za Ukrajinu u smislu odnosa troškova i koristi. Učesnici samita naglasili su strateški značaj Crnog mora za evropsku i globalnu sigurnost, uključujući sigurnost hrane, te se obavezali na jačanje regionalne pomorske saradnje, pomorske sigurnosti, povezanosti i slobode plovidbe, te zaštite kritične infrastrukture.
Zajednički dokument naglašava da ukrajinski poljoprivredni proizvodi moraju imati slobodan i siguran pristup svjetskim tržištima.
‘Ruski napadi na trgovačke brodove, civilne luke i srodnu infrastrukturu, kao i kršenja suverene teritorije drugih zemalja, uključujući zračni prostor, neprihvatljivi su’, navodi se u Deklaraciji.
Napomenuto je da je energetska infrastruktura Ukrajine i dalje meta ciljanih i sistematskih napada Rusije, te da su poboljšana regionalna koordinacija i robusne veze s elektroenergetskom mrežom važne za ublažavanje utjecaja ovih napada i jačanje energetske sigurnosti u regiji. Deklaraciju su potpisali predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, predsjednica Republike Moldavije, Maia Sandu, predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, predsjednik Rumunije, Nikușor Dan, premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković, premijer Republike Bugarske, Rosen Železkov, premijer Grčke Republike, Kyriakos Mitsotakis, predsjednica Parlamenta Republike Albanije, Eliza Spiropali, prvi potpredsjednik Vlade i ministar okoliša i prostornog planiranja Republike Sjeverne Makedonije, Izet Medžiti, i potpredsjednica Vlade – ministrica vanjskih i eVropskih poslova Republike Slovenije, Tanja Fajon.
Međutim, zajedničku izjavu nije potpisao srbijanski predsjednik. A. Vučić je novinarima rekao da je jedini koji nije potpisao deklaraciju samita ‘Ukrajina – Jugoistočna Evropa’, te da time ‘nije izdao Rusiju, za razliku od ostalih učesnika samita, koji su spremni prihvatiti sve što je usmjereno protiv Rusije, sve što mogu’. Dodao je da Srbija štiti interese međunarodnog javnog prava, uvijek vođena vlastitim interesima.
Podsjetimo, predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, prvi put je posjetio Ukrajinu tokom rata velikih razmjera. Tokom svog govora na samitu, Vučić je izjavio da Srbija čvrsto podržava teritorijalni integritet Ukrajine u skladu s međunarodnim pravom.
Zemlja je spremna pomoći u obnovi jednog ili dva ukrajinska grada ili regije. Predsjednici Ukrajine i Srbije također su vodili bilateralne pregovore u formatu tete-a-tete. Prema Vučićevim riječima, Srbija i Ukrajina trebaju dovršiti sporazum o slobodnoj trgovini, koji je odgođen prvo zbog pandemije COVID-19, a kasnije i zbog rata.
Lideri su razgovarali o putu Ukrajine i Srbije ka integracijama u EU i bilateralnoj saradnji. Volodimir Zelenski je pozvao Srbiju da se pridruži obnovi Ukrajine, zahvalivši joj na inicijativi da preuzme pokroviteljstvo nad obnovom nekoliko ukrajinskih naselja i da učestvuje na međunarodnoj Konferenciji o obnovi Ukrajine, koja će se održati 10. i 11. jula u Rimu.
Predsjednik Ukrajine sastao se i s hrvatskim premijerom, Andrejem Plenkovićem. V. Zelenski smatra da su ultimatumni zahtjevi ruske strane neprihvatljivi i da, kao odgovor na očigledno produžavanje rata od strane Moskve, svijet mora poduzeti efikasne korake kako bi izvršio pritisak na Rusiju.
Lideri su također razgovarali o odbrambenim potrebama Ukrajine, prvenstveno o artiljerijskim sistemima i municiji. Ukupno je Hrvatska već obezbijedila trinaest paketa vojne pomoći. Osim toga, razgovaralo se o nastavku saradnje u rehabilitaciji i liječenju ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj, kao i u rehabilitaciji djece. Ove godine, u oktobru, Hrvatska će organizovati prvu međunarodnu konferenciju o podršci ukrajinskim veteranima.
Tokom samita, predsjednik Ukrajine naglasio je opasne planove Rusije da zauzme Odesu i uspostavi punu kontrolu nad Moldavijom preko Pridnjestrovlja. Stoga ne čudi što je Volodimir Zelenski održao svoj prvi sastanak s moldavskom predsjednicom Majom Sandu i rumunskim predsjednikom Nicusorom Danom u trilateralnom formatu, koji omogućava produbljivanje sigurnosne, energetske i ekonomske saradnje između zemalja.
Glavne teme razgovora bile su regionalna stabilnost, suprotstavljanje hibridnim prijetnjama i sajber sigurnost, energetska sigurnost, prekogranična saradnja, logistička povezanost, vojno-tehnička saradnja i evropske integracije. Posebna pažnja posvećena je podršci Moldaviji, jer stabilnost u regionu zavisi od sigurnosti ove zemlje.
Pored toga, tema je bila jačanje sankcija protiv Rusije i zajedničke akcije koje bi trebale prisiliti Moskvu na pravedan mir. Strane su također razgovarale o podršci zajedničkom kretanju Ukrajine i Moldavije ka članstvu u Evropskoj uniji.
Druge važne teme sastanka uključuju infrastrukturne projekte, uključujući izgradnju autoputa koji povezuje Ukrajinu, Moldaviju i Rumuniju, kao i razvoj željezničke infrastrukture.
Ukrajina će nastaviti pomagati Moldaviji kako bi spriječila energetsku krizu i spriječila pritisak iz Rusije. Kijev je spreman pružiti sveobuhvatnu podršku Kišinjevu kako Moskva ne bi koristila energetsku ucjenu kao alat za pritisak na zemlju.
Predsjednica Maja Sandu dodala je da Moldavija sarađuje s institucijama Ukrajine i Rumunije kako bi se suprotstavila ruskim hibridnim prijetnjama. Prema njenim riječima, takva interakcija sprečava pokušaje Rusije da destabilizuje političku situaciju u zemlji. Tako je Odeski samit ‘Ukrajina – Jugoistočna Evropa’, koji je četvrti u ovom formatu nakon sastanka u Atini (Grčka) 2023. godine, u Tirani (Albanija) i Dubrovniku (Hrvatska) 2024. godine, demonstrirao podršku Ukrajini u borbi protiv ruske agresije.
Jugoistočna Evropa je jedan od glavnih ciljeva Rusije, koja vodi rat protiv Ukrajine, pokušavajući destabilizirati Moldaviju i Rumuniju, te druge zemlje u regiji. Stoga je zajednički zadatak država regije oduprijeti se agresiji i dovesti Rusiju u poziciju u kojoj će Moskva morati tražiti mir, a ne načine za nastavak rata.
Jedan od važnih zadataka je međusobna podrška država regije na putu ka EU i NATO-u – asocijacijama koje pomažu Evropi da bude jaka i konkurentna. Osim toga, deklarirani razvoj regionalnog partnerstva jača međunarodni položaj Ukrajine i zemalja regije i poboljšava sposobnost Kijeva da se odupre ruskom agresoru.“