7.7 C
Sarajevo
18.04.2024

Rat u Ukrajini ne jenjava, Zapad sve dalji: Ostaju li ukrajinski civili bez kolektivne zapadne podrške?

"S obzirom na rastuću rusku prijetnju slobodnom svijetu, nijedan scenarij se ne može isključiti u budućnosti", smatra Oleksandr Levchenko.
Jasno je da je do konsenzusne odluke još daleko, ali Putin je još jednom ponovio da se bori protiv kolektivnog Zapada na teritoriji Ukrajine. Stoga su zapadni partneri trebali mnogo više da podrže Kijev u borbi protiv polumilionske vojske agresora, koji se spremao da se bori sa svim državama članicama NATO-a u isto vrijeme.“

Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za „Face.ba“ piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini.

„Šefovi parlamenata 23 zemlje svijeta i predsjednik Evropskog parlamenta pozvali su predsjednika Predstavničkog doma SAD-a Mikea Johnsona da podnese nacrt zakona o američkoj pomoći Ukrajini od šezdeset milijardi dolara na razmatranje kongresmena. Nakon pozitivnog glasanja u Gornjem domu, odnosno u Senatu 13. februara, Predstavnički dom Kongresa ostaje posljednja instanca za odobravanje pomoći Kijevu. Američka pomoć je kritično važna zvaničnom Kijevu koji očekuje odluku u roku od mjesec dana. Ne samo Ukrajina, već i više od dvadesetak zemalja demokratskog svijeta polaže nadu u racionalnost odluka i efektivnost akcija Američkog kongresa. Američka pomoć Ukrajini je ulaganje u međunarodnu sigurnost koja može spriječiti širenje krize na globalne razmjere. Nedostatak municije već se izrazito negativno odražava na stanje na frontu, pa će daljnja odlaganja imati previsoku cijenu za Oružane snage i cijeli demokratski svijet.

…a u ovom teškom trenutku za Ukrajinu, poljski premijer Donald Tusk najavio je da Kijev i Varšava razgovaraju o privremenom zatvaranju granice i prestanku trgovine.

- OGLAS -

‘Trenutno nema pregovora o zatvaranju granice’, rekao je ministar za razvoj zajednica, teritorija i infrastrukturu Ukrajine Oleksandr Kubrakov, zapravo negirajući takvu izjavu.

Za Ukrajinu je stabilnost kontrolnih punktova na granicama sa susjedima pitanje opstanka u ratu s ruskim agresorom. Blokiranje kontrolnih punktova od strane poljskih farmera mora prestati, jer je rješavanje problema poljskih farmera u nadležnosti Poljske vlade, pa se razgovor ne bi trebao voditi na granici s Ukrajinom.

Istovremeno, Rusija izvozi pet puta više žitarica preko teritorije Bjelorusije na tržišta Evropske unije, a to iz nekog razloga ne izaziva iritaciju ili zabrinutost kod poljskih farmera. Njihovi traktori, koji su navodno uzeti na kredit, nedjeljama ne rade, blokiraju puteve do granice i postavlja se legitimno pitanje: ko će nadoknaditi štetu neiskorištavanja poljoprivredne mehanizacije…?

Uprkos nezdravoj situaciji na granici, Ukrajina ne gubi nadu da će pronaći konstruktivno rješenje problema. Eskalacija situacije nanosi štetu i Poljskoj, ne samo Ukrajini. Svake godine Ukrajina uvozi poljsku robu u vrijednosti od 1,7 milijardi grivna. Trenutna situacija očito ne doprinosi nastavku pozitivne dinamike ukrajinsko-poljske bilateralne trgovine. Ako jedan od učesnika u blokiranju granice izjavi da bez pomoći Poljske Ukrajina ne bi pružila otpor, onda treba imati na umu da bi bez otpora Ukrajine Ruska vojska mogla zauzeti do četrdeset posto poljske teritorije u prilično kratkom vremenskom periodu. Moglo se nju zaustaviti samo na obalama Visle, što znači samo kod Varšave. O tome se pisalo u jednom od scenarija Poljskog generalštaba prije četrnaest godina.

​U međuvremenu, održana je takozvana ‘Konvencija poslanika svih nivoa Pridnjestrovske Moldavske Republike’, koja je pozvala Rusiju da pomogne i zaštiti je ‘od pritiska Moldavije’. Situacija u Pridnjestrovlju direktno utječe na bezbjednosne interese Ukrajine, pa je politička aktivnost u ovom regionu u fokusu pažnje Kijeva. Ukrajina podržava mirno rješenje pridnjestrovskog sukoba uz poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Moldavije, što je u skladu s normama i principima važećeg međunarodnog prava. Stoga je Kijev u bliskom kontaktu sa Kišinjevom. Predsjednici Volodimir Zelenski i Maja Sandu hitno su razgovarali o situaciji u Pridnjestrovlju. Format pregovora u Pridnjestrovlju uz učešće Rusije je nefunkcionalan i to je već odavno svima jasno. Država agresor ne može djelovati kao mirotvorac u bilo kakvom mirovnom sporazumu. Stoga je apel predstavnika Pridnjestrovlja Rusiji još jedna provokacija onih koji su već postali instrument geopolitičkih avantura i manipulacija Moskve.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da se ne može isključiti slanje zapadne vojske u Ukrajinu u budućnosti, iako je dodao da o tome do danas nema konsenzusa. Ukrajina nije zvanično apelovala na zemlje partnere sa zahtjevom da uključe osoblje svojih oružanih snaga u odbijanje agresije. Trenutno međunarodna koalicija podržava Ukrajinu u nizu drugih važnih pitanja: nabavci oružja, municije, obuci Ukrajinske vojske, zajedničkim projektima u oblasti odbrambeno-industrijskog kompleksa itd. Prisustvo takve rasprave među zapadnim partnerima je još jedan dokaz lažnosti neprijateljske propagande da je Rusija ‘već u ratu sa NATO-om u Ukrajini’. Puno angažovanje NATO trupa za odbranu Ukrajine bit će moguće nakon što Ukrajina pristupi Alijansi. Osim toga, s obzirom na rastuću rusku prijetnju slobodnom svijetu, nijedan scenarij se ne može isključiti u budućnosti. Dakle, možda je E. Macron upravu i potrebno je razmišljati o mogućnosti upotrebe NATO snaga na teritoriji Ukrajine van linija fronta ili direktnog učešća u bitkama. Ove trupe bi mogle zaštititi ukrajinsku pozadinu na granicama sa EU i NATO-om… a te ukrajinske trupe koje su sada tamo smještene mogle bi da budu prebačene bliže liniji fronta. Litvanija, Letonija, Estonija i Holandija se ne protive takvom scenariju. Jasno je da je do konsenzusne odluke još daleko, ali Putin je još jednom ponovio da se bori protiv kolektivnog Zapada na teritoriji Ukrajine. Stoga su zapadni partneri trebali mnogo više da podrže Kijev u borbi protiv polumilionske vojske agresora, koji se spremao da se bori sa svim državama članicama NATO-a u isto vrijeme.“

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA