Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” analizira kako su rat protiv Ukrajine, ogromni vojni rashodi i pogrešne odluke Kremlja doveli ruski poslovni sektor do masovnih bankrota, pada poduzetništva i sve dublje ekonomske krize.
U nastavku u cijelosti donosimo njegovu novu kolumnu.
Dugotrajni rat protiv Ukrajine i pogrešne procjene ekonomske politike Kremlja doveli su do naglog pogoršanja finansijskog stanja ruskog korporativnog sektora. U prvoj polovini 2026. godine u Rusiji je zabilježen nagli rast broja korporativnih bankrota. Prema navodima medija, broj kompanija koje su zvanično proglašene nesolventnim povećan je za 10,8% i dostigao je 3,55 hiljada, dok je broj postupaka nadzora nad preduzećima porastao za 20,9% – na gotovo 3 hiljade.
Kremlj je iscrpio ruske kompanije
Uzroci ovog trenda imaju sistemski karakter i predstavljaju posljedicu akumuliranog finansijskog pritiska na poslovni sektor tokom 2024–2025. godine. Visoka ključna kamatna stopa Centralne banke Ruske Federacije značajno je povećala cijenu kreditnih sredstava i izazvala ozbiljan nedostatak likvidnosti. Istovremeno su rasli poresko opterećenje, troškovi rada i inflatorni troškovi. Kao rezultat toga, veliki broj preduzeća izgubio je finansijsku stabilnost i iscrpio ranije stvorene rezerve.
U drugom kvartalu 2026. godine situacija se naglo pogoršala. Broj korporativnih bankrota porastao je za dodatnih 21%, dok je broj novih postupaka nadzora povećan za gotovo 25%, što ukazuje da je kriza nesolventnosti ušla u aktivnu fazu. Istovremeno se značajno promijenilo i ponašanje samih kompanija. Prema podacima Federalnog registra, broj obavještenja o namjeri dobrovoljnog pokretanja stečajnog postupka povećan je za 43% u odnosu na 2025. godinu i za 83% u odnosu na 2024. godinu. To pokazuje da sve veći broj kompanija bira kontrolisani stečaj kao mehanizam za minimiziranje gubitaka i izbjegavanje rizika supsidijarne odgovornosti.
Skupi krediti ugasili su civilnu ekonomiju
Temeljni uzroci sadašnje krize neposredno su povezani s ratom protiv Ukrajine. Neviđeno povećanje vojnih rashoda dovelo je do pregrijavanja finansijskog sistema i ubrzanja inflacije. Još krajem 2024. godine Centralna banka Ruske Federacije bila je primorana podići ključnu kamatnu stopu na praktično prohibitivni nivo od 21% godišnje. Za civilnu ekonomiju to je značilo naglo poskupljenje kreditiranja, faktičko gašenje hipotekarnog finansiranja i značajno smanjenje potrošačke tražnje. Upravo je kombinacija ovih faktora stvorila duboku krizu likvidnosti, koja se u punoj mjeri ispoljila tokom 2026. godine. Poslovni sektor, lišen pristupa povoljnom finansiranju i opterećen sve većim poreskim nametima, iscrpio je vlastite finansijske rezerve. Dodatni udar predstavljalo je povećanje osnovne stope PDV-a na 22% te ukidanje povlaštenih doprinosa za socijalno osiguranje za mala preduzeća, što je praktično eliminisalo preostalu profitabilnost velikog broja kompanija.
Mala preduzeća prva padaju
Posebno ranjiv pokazao se sektor malih i srednjih preduzeća. Kompanije koje su i ranije poslovale na granici profitabilnosti bile su primorane ili preći u sivu ekonomiju ili značajno povećati cijene svojih proizvoda i usluga. U nedostatku pristupa kreditnim sredstvima i uslovima u kojima je znatan dio obrtnih sredstava povučen zbog pojačanog fiskalnog opterećenja, preduzetnici su praktično izgubili mogućnost pokrivanja kratkoročnih novčanih manjkova. U takvim okolnostima stečaj je sve češće postajao jedini način za zaustavljanje gomilanja dugova. Iluzija stabilnosti, koja je još postojala tokom 2025. godine, potpuno je nestala nakon iscrpljivanja finansijskih rezervi poslovnog sektora. Masovni bankroti postali su pokazatelj duboke strukturne krize koja je zahvatila čitave grane ruske ekonomije.
Fiskalni organi nastoje što prije staviti pod zapljenu imovinu dužnika prije nego što ona izgubi vrijednost ili bude iznesena od strane vlasnika. Takva praksa praktično lišava kompanije mogućnosti finansijskog oporavka ili dobrovoljnog restrukturiranja dugova. U tim uslovima vlasnici preduzeća sve češće odustaju od pokušaja spašavanja poslovanja i samostalno pokreću stečajne postupke.
Turizam tone, milijarde nestaju
Sistemska ekonomska kriza sve se izraženije odražava i na sektor turizma. U prvoj polovini 2026. godine u Rusiji je poslovanje obustavilo oko 2,7 hiljada turističkih kompanija, što je za 52,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Glavni razlog bio je nagli pad potražnje za turističkim uslugama. Domaći turizam gubi popularnost, dok međunarodne destinacije nisu uspjele nadoknaditi pad. Čak i potrošači koji nastavljaju putovati sve češće biraju jeftinije aranžmane, što značajno smanjuje prihode turističkih agencija. Prema podacima Travelata.ru, u prvoj polovini 2026. godine broj rezervisanih paket-aranžmana za putovanja unutar Rusije smanjen je za 31%. Očekivanja turoperatora da će potražnja za putovanjima u inostranstvo porasti također se nisu ostvarila. Zbog pogoršanja situacije na Bliskom istoku prodaja aranžmana za niz zemalja praktično je obustavljena, a aviosaobraćaj znatno ograničen. Turoperatori su bili primorani vraćati novac klijentima za otkazana putovanja, što je, prema procjenama stručnjaka, industriju moglo koštati više od 19 milijardi rubalja. Kasnije su slični finansijski gubici nastali i zbog masovnog otkazivanja putovanja na okupirani Krim i u Soči.
Nestašica goriva paralizovala logistiku
Dodatni faktor produbljivanja ekonomske krize bio je nagli rast troškova logistike. Prema navodima medija, cijena cestovnog teretnog prijevoza u Rusiji porasla je za 28,8% na godišnjem nivou i za 17,5% samo od kraja maja. Glavni razlog bio je akutni nedostatak goriva, koji je prisilio prijevoznike da skraćuju rute i provode sve više vremena u redovima na benzinskim pumpama. Na pojedinim pravcima tarife su porasle za više od 50%. Logističke kompanije sve češće odustaju od dalekolinijskih prijevoza, preusmjeravajući se na gradske i prigradske rute, gdje je rizik da ostanu bez goriva manji. Istovremeno, broj zahtjeva za izvozne transporte u drugom kvartalu smanjen je za 19%.
Udari na skladišta slomili hiljade trgovaca
Ozbiljan udarac sektoru elektronske trgovine predstavljali su napadi ukrajinskih dalekometnih bespilotnih letjelica na logističku infrastrukturu najvećeg ruskog internetskog tržišta Wildberries. Prema navodima medija, značajna oštećenja pretrpjeli su distributivni centri kompanije u Elektrostalju, Kotovsku i drugim gradovima. Kao posljedica toga, hiljade poduzetnika koji su prodavali svoju robu putem ove platforme našli su se u kritičnoj finansijskoj situaciji. Prema procjenama stručnjaka, oštećeno je oko 15% skladišnih kapaciteta. Istovremeno, ni osnovni program naknade štete kompanije Wildberries niti dobrovoljno osiguranje nisu predviđali nadoknadu štete prouzrokovane napadima bespilotnih letjelica, čime je cjelokupan finansijski teret praktično prebačen na prodavače. Posebno težak udar bio je gubitak distributivnog centra u Elektrostalju, koji je bio drugi najveći logistički čvor Wildberriesa u Rusiji. Kroz ovaj kompleks svakodnevno je prolazio značajan dio od više od 20 miliona narudžbi kompanije. Njegov gubitak doveo je do značajnog produženja rokova isporuke, velikih finansijskih gubitaka i destabilizacije rada cjelokupne logističke mreže.
Prema dostupnim procjenama, samo napadi na logističke centre Wildberriesa u Kotovsku i Elektrostalju prouzrokovali su štetu veću od 100 milijardi rubalja. Uništene su robne zalihe hiljada prodavača, koji su praktično preko noći ostali bez obrtnog kapitala. Nepostojanje efikasnog mehanizma naknade štete dovelo je u pitanje daljnji opstanak značajnog dijela malih preduzeća uključenih u elektronsku trgovinu. Državna podrška, međutim, bila je ograničena isključivo na mogućnost odgode otplate kredita na šest mjeseci, što ne nadoknađuje gubitke poduzetnika koji su ostali bez robe, obrtnog kapitala i izvora prihoda.
Više ugašenih nego novoosnovanih kompanija
Rat koji je Kremlj pokrenuo protiv Ukrajine postao je jedan od ključnih faktora produbljivanja ekonomske krize u Rusiji i doveo do masovnog gašenja poduzetničkih aktivnosti. Prema navodima medija, pozivajući se na podatke revizorsko-konsultantske mreže FinExpertiza, u prvom polugodištu 2026. godine broj registracija novih komercijalnih preduzeća u Ruskoj Federaciji pao je na najniži nivo u posljednjih 17 godina. Tokom šest mjeseci registrovano je svega 66,7 hiljada novih kompanija, što je za 23,6% manje nego u istom periodu 2025. godine. Pad poduzetničke aktivnosti traje već treću godinu zaredom. Istovremeno, u istom periodu prestalo je poslovati 118,7 hiljada preduzeća, odnosno broj likvidiranih kompanija bio je gotovo 1,8 puta veći od broja novih registracija.
Stopa inflacije u nizu ruskih regija nastavlja ubrzano rasti. Posebno je poskupjelo gorivo: u Sevastopolju njegova cijena na godišnjem nivou porasla je gotovo 80%, u Republici Tuvi više od 65%, a na Kamčatki za 18,5%. Ukupno je značajno ubrzanje rasta cijena goriva zabilježeno u 49 regija Rusije.
Pored naglog povećanja logističkih troškova, inflatorni pritisak dodatno su pojačali devalvacija rublje i rast cijena telekomunikacijskih usluga. Prema podacima ruskog regulatora, tokom juna kurs rublje oslabio je za 10%, što je automatski povećalo troškove uvoznih proizvoda i komponenti. Nedostatak benzina također je izazvao nagli rast cijene ukapljenog naftnog plina, čija je maloprodajna cijena porasla za dodatnih 12%.
Račun rata plaćaju građani i privreda
Akutni nedostatak naftnih derivata u Rusiji i naknadni rast cijena goriva postali su posljedica redovnih udara ukrajinskih bespilotnih letjelica na ključna ruska naftoprerađivačka postrojenja kao odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine. Ruske vlasti snose direktnu odgovornost za produbljivanje krize s gorivom i ubrzanje inflatornih procesa, budući da je upravo rat koji je pokrenuo Kremlj postao glavni faktor destabilizacije unutrašnjeg tržišta. Prioritetno usmjeravanje finansijskih resursa na finansiranje vojnih potreba umjesto podrške civilnoj ekonomiji dodatno pojačava inflatorni pritisak. To ukazuje na produbljivanje strukturnih neravnoteža ruske ekonomije i ograničenu sposobnost vlasti da osiguraju makroekonomsku stabilnost i zaštite ekonomske interese stanovništva.