Ruski mediji različito su izvještavali o političkim promjenama u Srbiji, a u njihovim analizama izdvajaju se tri teme: navodni zapadni utjecaj na izborni proces, moguća destabilizacija zapadnog Balkana i budućnost energetskih veza Beograda i Moskve.
Ruska državna televizijska mreža RT prenosi tvrdnje da su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija koordiniranim pritiscima utjecale na izborni ishod, dok Studentsku listu predstavlja kao instrument zapadnih centara moći.
Sličan narativ zastupljen je i u izvještajima agencije RIA Novosti, koja politička zbivanja opisuje kao primjer takozvane „obojene revolucije“.
Ruski mediji podsjećaju da je Srbija godinama nastojala održavati ravnotežu između Zapada i Rusije. Posebno ističu odbijanje Beograda da prizna Kosovo i uvede sankcije Moskvi, što su pitanja koja opterećuju odnose Srbije sa zapadnim državama.
Agencija TASS uglavnom se bavi službenim izbornim podacima i procedurama, ali prenosi i upozorenja ruskih analitičara da bi približavanje Srbije Evropskoj uniji i NATO-u moglo produbiti unutrašnje podjele i utjecati na sigurnosne prilike u regiji.
List Izvestija, s druge strane, pažnju usmjerava na ekonomiju i energetiku. Upozorava na mogući utjecaj političkih promjena na saradnju s ruskim Gazpromom, isporuke plina i postojeće trgovinske veze.
Sputnik posebnu pažnju posvećuje nevladinim organizacijama, društvenim mrežama i njihovoj ulozi u mobilizaciji birača, uz tvrdnje o utjecaju zapadno finansiranih inicijativa.
Tako se u ruskim medijskim analizama izdvajaju tri ključna pitanja: politički utjecaj Zapada, stabilnost zapadnog Balkana i očuvanje ruskih energetskih i strateških interesa u Srbiji.
Riječ je, međutim, o tumačenjima ruskih medija, a njihove tvrdnje o organiziranom zapadnom utjecaju nisu same po sebi dokaz da je izborni rezultat bio izrežiran.