Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajinu.
U nastavku čitajte najnoviju kolumnu Oleksandra Levchenka.
Ukrajina i Francuska potpisale su Sporazum o saradnji u oblasti sigurnosti i odbrane na predsjedničkom nivou, koji uključuje ne samo vojnu saradnju, već i industrijsko partnerstvo. Potpisivanje sporazuma od strane predsjednika Ukrajine V. Zelenskog i Francuske E. Makrona bio je važan događaj od političkog značaja ne samo bilateralnog, već i panevropskog karaktera.
Pored činjenice da se Francuska obavezuje da će podržati Ukrajinu naoružanjem, obukom (uključujući pilote) i zajedničkom proizvodnjom vojne opreme, sporazum naglašava standardizaciju i interoperabilnost odbrambene opreme, kao i razvoj zajedničke industrijske baze. Ukrajina će naručiti sto borbenih aviona Rafale od Francuske za opremanje svoje vojske. Isporuke će se obavljati do 2035. godine, a cijena jednog lovca je 100-150 miliona eura, ovisno o opremi i raketama koje će biti dodate u njenu opremu.
Ovaj avion je definisan kao borbeni avion generacije 4,5. Sporazum također predviđa isporuku opreme za protivvazdušnu odbranu, posebno protivavionskih raketnih sistema SAMP/T i raketa za njih, ažuriranih prema najnovijoj tehnologiji.
Ovaj kompleks može posebno uspješno da se bori protiv ruskih balističkih raketa. Pored toga, Francuska namjerava da investira u ukrajinsku odbrambenu industriju, uključujući lokalizaciju proizvodnje i stvaranje zajedničkih preduzeća za održavanje opreme i popravku oružja, uključujući artiljeriju. To se odnosi na proizvodnju artiljerijskih granata, radara i drugih komponenti protuzračne odbrane, raketa zrak-zrak i oklopnih vozila.
Postignut je sporazum o razmjeni istraživačkih informacija u odbrambeno-industrijskom kompleksu i o zajedničkom istraživačko-razvojnom radu u stvaranju prioritetnih vrsta oružja, posebno dronova i opreme za elektronsko ratovanje.
Sporazum između Francuske i Ukrajine postao je ozbiljan dokument koji doprinosi jačanju evropske sigurnosti. Saradnja sa Ukrajinom u odbrambenom sektoru omogućava Evropi da ima pouzdanog partnera koji može odvratiti dalju rusku agresiju u regionu, što povećava kolektivnu sigurnost. Sporazum ima za cilj razvoj euroatlantske saradnje, posebno standardizaciju i interoperabilnost francuskog i ukrajinskog oružja, približavanje Oružanih snaga Ukrajine euroatlantskim standardima, što će doprinijeti daljoj integraciji Ukrajine u evropski sigurnosni sistem, jačajući sigurnost Evrope u kontekstu postojećih prijetnji od strane Ruske Federacije.
Planirana kupovina borbenih aviona Rafale, najnovijih sistema proturaketne odbrane SAMP/T i drugog oružja od strane Ukrajine obezbjeđuje narudžbe francuskom odbrambeno-industrijskom kompleksu i njegovim evropskim filijalama, što donosi direktne koristi proizvođačima i socijalnu stabilnost u regijama uključenim u proizvodnju. Francuske kompanije imaju koristi od širenja proizvodnih lanaca, pristupa novim kapacitetima u Ukrajini, što može smanjiti troškove proizvodnje i rasteretiti domaće fabrike.
Ukrajinsko-francuski istraživačko-razvojni projekti omogućavaju Francuskoj i Evropi u cjelini pristup ukrajinskim borbenim istraživanjima, borbenom iskustvu i inovativnim rješenjima, istovremeno razvijajući nove tehnologije na evropskom nivou. Zajednički proizvodni projekti omogućavaju EU i Francuskoj da stvore strateške zalihe oružja i municije, da dobiju nove moderne vrste oružja, što smanjuje zavisnost od trećih zemalja i povećava odbrambenu autonomiju Evrope. Razmjena naučnih i tehničkih informacija sa Ukrajinom u oblasti vojne industrije doprinosi inovacijama u francuskoj industriji, što povećava njenu konkurentnost.
Akumulirani naučni i tehnološki istraživačko-razvojni rad u oblasti odbrane omogućit će Francuskoj da razvije nove tehnologije koje će imati civilnu primjenu, posebno dronove, sajber sisteme, jačajući tehnološko liderstvo Evrope. Istovremeno, Europe1 je objavio informaciju da je nepoznati dron uočen iznad Željezničke stanice Mulhouse u Francuskoj, gdje se nalazio voz s tenkovima Leclerc.
Posljednjih mjeseci, niz evropskih zemalja, uključujući Njemačku, Dansku, Norvešku, Belgiju i Holandiju, prijavio je viđenja neidentificiranih dronova u blizini vojnih objekata, aerodroma i kritične infrastrukture. U periodu od septembra do novembra 2025. godine, ovi incidenti su se povećali: letovi dronova uzrokovali su privremeno zatvaranje zračnog prostora u Kopenhagenu, Oslu i Minhenu, uključujući i tokom masovnih događaja poput Oktoberfesta.
Iako službeni izvor lansiranja nije utvrđen, većina stručnjaka smatra da je ovo dio koordinirane ruske kampanje usmjerene na psihološki pritisak, demonstraciju ranjivosti i prikupljanje obavještajnih podataka. Osim toga, Moskva nastavlja koristiti vojne avione za provokacije u blizini granica NATO-a, što povećava tenzije u regiji. Jedna od najznačajnijih epizoda ovog vala incidenata dogodila se kada su zabilježena tri neidentificirana drona kako lete iznad nuklearne elektrane Doel u Belgiji. Ovaj slučaj je dio evropskog trenda koji izaziva ozbiljnu zabrinutost među zemljama NATO-a. Reakcija Belgije bila je trenutna: nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost donesena je odluka o proširenju…
Nacionalni centar za sigurnost zračnog prostora (NASC) izvijestio je da je incident u Mulhouseu još jedan znak rastuće hibridne aktivnosti nepoznatih dronova u Evropi. Let dronom iznad voza koji prevozi francuske tenkove Leclerc ukazuje na mogući interes za vojni transport i sposobnost probijanja sigurnosti čak i dobro zaštićenih objekata. Rusija je tradicionalno koristila indirektne alate utjecaja: cyber napade, informacione operacije i izviđačke letove kako bi testirala odgovor Zapada i povećala pritisak na saveznike NATO-a.
U tom kontekstu, letovi dronova mogu se smatrati dijelom sistemske strategije destabilizacije usmjerene na stvaranje osjećaja neizvjesnosti i demonstraciju nekažnjivosti. Povećanje upada dronova sve se više smatra odgovorom Moskve na pojačane antiruske akcije EU. Planovi za korištenje zamrznute ruske imovine u podršci Ukrajini mogli bi biti katalizator za novi val hibridnog pritiska usmjerenog na zastrašivanje evropskih vlada.
Sistemske slike energetskih i vojnih objekata ukazuju na pripreme za moguću sabotažu ili diverziju, što omogućava Kremlju da djeluje u “sivoj zoni” bez otvorenog sukoba, ali s maksimalnim političkim efektom. Evropske vlade sve više ove incidente posmatraju kao dio šire ruske strategije za vođenje psihološkog rata. Masovni letovi dronova u blizini kritične infrastrukture i vojnih baza osmišljeni su kako bi se demonstrirala ranjivost evropskih država i potkopalo povjerenje javnosti u sigurnosne sisteme. Istovremeno, takve akcije pružaju priliku za prikupljanje obavještajnih podataka o odbrambenoj infrastrukturi zemalja NATO-a.
Kao odgovor na rastuću prijetnju od bespilotnih letjelica, EU je pokrenula inicijativu „zid dronova“, osmišljenu za stvaranje jedinstvenog sistema za zaštitu neba iznad Evrope. Cilj ovog projekta je suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, posebno ruskim dronovima, koji sve više krše evropski zračni prostor.
Ideju je prvi put iznijela Ursula von der Leyen u septembru 2025. godine, a tehnička rješenja za projekat djelimično se zasnivaju na ukrajinskom iskustvu u suprotstavljanju napadima dronovima. Reakcija članica EU i NATO-a ukazuje na jačanje zajedničke koordinacije odbrane unutar Alijanse. Nakon incidenata u Belgiji, Njemačkoj i drugim zemljama, evropski partneri su intenzivirali razmjenu informacija i proširili ovlaštenja centara za komandovanje zračnim snagama. Takvi koraci imaju za cilj stvaranje jedinstvenog sistema za praćenje dronova i sprečavanje daljnjeg povećanja prijetnje od potencijalnog neprijatelja.
Istovremeno, u intervjuu za Gazetu Wyborczu, poljski general Pawel Białynowy izjavio je da će se sabotaže i diverzije bjeloruskih i ruskih specijalnih službi u Poljskoj povećati. Posljednjih mjeseci, Poljska je postala svjesna otkrivanja aktivnosti nekoliko grupa ruskih agenata. Konkretno, krajem oktobra u Poljskoj je otkrivena zavjera povezana s aktivnostima ruskih obavještajnih službi.
Tužilaštvo te zemlje pokrenulo je istragu o sabotažnoj grupi koja je pripremala terorističke napade na Poljsku i druge države članice EU. Prema istrazi, grupa pojedinaca koji su djelovali u interesu ruskih specijalnih službi planirala je sabotažne akcije. Konkretno, napadači su trebali poslati pakete koji sadrže eksplozivne i zapaljive supstance iz Poljske u Ukrajinu. Trebali su eksplodirati ili se zapaliti tokom transporta, kažu istražitelji. Paketi nisu eksplodirali, jer su ih specijalne službe na vrijeme presrele. Međutim, ovih dana, nepoznate osobe su digle uzrak stratešku željezničku prugu koja vodi od Varšave do Ukrajine. Istraga je u toku, ali nema sumnje da je umiješana ruska strana.