Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za „Face.ba“ piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
„Visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell ponovo je posjetio Kijev, peti put od početka potpune ruske invazije, gdje se sastao s najvišim političkim rukovodstvom Ukrajine.
On je uvjerio da će inicijativa EU da Ukrajini obezbijedi milion artiljerijskih projektila biti u potpunosti implementirana do kraja 2024. godine. Uzimajući u obzir druge sporazume, države EU će Ukrajini prenijeti više od 1,5 miliona projektila.
Tokom pregovora je konstatovano da je Ukrajini potrebna finansijska podrška partnera. Kijev može samostalno uložiti tri milijarde dolara u sopstvenu proizvodnju dronova, ali ukupan obim njegovih potreba procjenjuje se na jedanaest milijardi dolara. Stoga ostaje veoma važno pitanje usmjeravanja sredstava iz zamrznutih ruskih sredstava za jačanje ukrajinskog odbrambenog i industrijskog kompleksa.
Odvojeno, Kijev je naglasio potrebu da se ukine restrikcija na dalekometne udare protiv Rusije upotrebom zapadnog oružja. Uostalom, danas se u Ukrajini odlučuje o budućnosti evropske i globalne sigurnosne arhitekture. Stoga su ključne teme sastanka i pregovora bile dalja interakcija Ukrajine i EU, povećanje vojne pomoći, ukidanje ograničenja za udare na vojne ciljeve na teritoriji Ruske Federacije, deblokada podrške u okviru Evropskog mirovnog fonda i završetak svih procedura za pružanje Ukrajini pedeset milijardi dolara prema odluci G7.
‘Evropska unija će podržati Ukrajinu sa sigurnosne tačke gledišta čak i nakon vjerovatnog prekida vojne podrške Kijevu od strane Sjedinjenih Država’, rekao je Josep Borrell.
Evropsko vijeće je upravo potvrdilo opredijeljenost Evropske unije da podrži Ukrajinu. Desetogodišnji sigurnosni sporazum koji je EU potpisala s Ukrajinom ostaje na snazi.
‘Podržali smo i podržavat ćemo Ukrajinu. I uradit ćemo to ne zato što smo veoma prijateljski raspoloženi i veoma velikodušni – već zato što je to u našem interesu. Sigurnost Ukrajine je dio naše sigurnosti’, rekao je visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Evropska unija je Ukrajini već obezbijedila 42 milijarde eura naoružanja.
‘EU je pokazala solidarnost sa Ukrajinom čak i kada Ukrajina još nije postala članica Unije i podrška bi bila mnogo veća da dođe do evropskih integracija Ukrajine’, smatra J. Borrell.
‘Nećemo stvarati evropsku vojsku, ali idemo da naše vojske budu operativno kompatibilnije i ojačaju njihovu saradnju kako bi se izbjegle praznine i dupliranja u razvoju zajedničkog odbrambenog potencijala. Mi smo na ovom putu’, zaključio je J. Borrell. Po njegovom mišljenju, izbor Donalda Trumpa za novog predsjednika SAD-a, koji je pokazao nespremnost da podrži odbranu drugih, jeste prilika da Evropljani preuzmu odgovornost za svoje bezbjednosne i odbrambene sposobnosti.
Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU uvijek posjećuje različite regije tokom svojih posjeta Ukrajini, a ovaj put je posjetio Černigovsku oblast. U Kijevu je bio primoran da provede noć u skloništu zbog ruskog zračnog napada.
U međuvremenu, Evropski parlament se priprema da usvoji rezoluciju koja poziva na ciljane mjere protiv ruske flote u sjeni. Prijedlozi Evropskog parlamenta uključuju sankcije brodovima koji prevoze rusku naftu i pojačan satelitski nadzor i ciljane inspekcije tankera od strane Evropske unije.
Rezolucijom se također predlaže usvajanje novih zahtjeva za pomorska plovila koja dokazuju da su osigurana u evropskim vodama. Napominje se da su tankeri flote iz sjene Rusije izazvali najmanje devet izlivanja nafte i naftnih derivata, što je ostavilo široke naftne mrlje na površini vode širom svijeta.
Konkretno, ispusti su pronađeni u širokim akvatorijima od Tajlanda do Vijetnama, kao i Italije i Meksika, a svi su povezani sa ruskom flotom u sjeni, što se veoma negativno odražava na međunarodne trgovačke rute.
Krajem oktobra 2024. međunarodna nevladina ekološka organizacija Greenpeace objavila je istragu iz koje proizlazi da ruska flota u sjeni za transport nafte uključuje najmanje 192 zastarjela tankera.
Istovremeno, njih 171 prošlo je kroz njemačke vode u Baltičkom moru i kroz dio Meklenburškog zaljeva barem jednom u posljednje dvije godine. Moskva na taj način pokušava izbjeći sankcije. Osim toga, brodovi ruske flote u sjeni prolaze kroz druge prometne koridore za transport kao što su Crveno more i Panamski kanal, što znači da bi svaka veća nesreća mogla poremetiti veoma važne međunarodne trgovačke rute.
Dakle, Evropska unija pokazuje sve veću spremnost da preuzme veću pomoć Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije, kao i da jača politiku sankcija Rusiji, uprkos mogućnosti ozbiljnog smanjenja ili ukidanja pomoći Ukrajini od strane nove administracije američkog predsednika.
Većina zemalja EU svjesna je rizika za sebe u slučaju vojne nadmoći Rusije u ratu u Ukrajini, koji bi cijeli kontinent mogao koštati ne samo prijetnje nastavka ruske ofanzive na zapad, već i značajnih deset-dvadeset puta veće finansijske troškove za direktno odvraćanje Moskve.
Nije li lakše sada maksimalno podržati Ukrajinu koja je u stanju da zaustavi rusko vojno napredovanje na zapad… Glavna stvar je ne gubiti vrijeme i djelovati odlučno.“