Evropska komisija suočava se s rastućom krizom povjerenja dok zastupnici Evropskog parlamenta zahtijevaju objašnjenja o tome šta je znala o navodnom mađarskom špijunskom lancu koji je, prema pisanju Politica, djelovao iz ambasade te zemlje u Briselu.
Zastupnici EU će u srijedu ispitati Komisiju zbog navoda objavljenih ovog mjeseca da su obavještajni oficiri iz Vlade mađarskog premijera Viktora Orbána pokušavali regrutirati zvaničnike EU kao špijune između 2012. i 2018. godine.
Mađarski zvaničnici zaposleni u institucijama EU opisali su mrežu za Politico kao “javnu tajnu” u glavnom gradu Belgije. Navodna špijunaža otvara pitanje da li bi Olivér Várhelyi – koji je vodio ambasadu tokom posljednjih godina u kojima se špijuniranje navodno odvijalo – trebao ostati evropski komesar.
Istraga u toku
Komisija je potvrdila da interno istražuje optužbe, a belgijske obavještajne službe sarađuju u istrazi, prema riječima izvora upoznatog sa situacijom koji je želio ostati anoniman.
Neki zastupnici u Evropskom parlamentu tvrde da bi Várhelyi trebao podnijeti ostavku ako se utvrdi da je povezan s navodnom mrežom, dok je jedna nevladina organizacija pozvala da to učini odmah.
Várhelyi je prošle sedmice poručio predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen da “nije bio upoznat” s navodnim mađarskim pokušajima regrutiranja špijuna u Briselu, potvrdio je portparol Komisije.
“Crvene zastavice” i stara upozorenja
Neki zastupnici tvrde da je Komisija već ranije bila upozoravana.
„Već je bilo crvenih zastavica“, rekla je kopredsjedavajuća Zelenih Terry Reintke. „Komisija sada mora obaviti svoj posao – istražiti, a zatim, ako se potvrdi, tražiti ostavku i smjenu Várhelyija.“
Postavlja se i pitanje da li je Komisija bila svjesna navodnog špijuniranja, te koje je mjere eventualno poduzela.
„Postoje naznake da su pojedinci, nakon što su im se Mađari obratili unutar Komisije, to prijavili službama Komisije“, izjavio je zastupnik Zelenih Daniel Freund. „I ništa se nikada nije dogodilo.“ Dodao je da je informaciju “čuo indirektno”.
Zaštita osoblja i zahtjevi za političku istragu
Komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar o optužbama. Portparol je ranije izjavio da se “takve optužbe shvataju ozbiljno zbog implikacija po sigurnost i integritet rada Komisije” te da je cilj “zaštita osoblja, informacija i mreža od nezakonitog prikupljanja obavještajnih podataka”.
Freund i drugi zastupnici, uključujući predstavnike Socijalista i demokrata (S&D) te grupu Renew, traže formiranje posebnog odbora Evropskog parlamenta koji bi sproveo političku istragu o navodima.
Predsjedavajuća S&D-a Iratxe García izjavila je za Politico da njena grupa podržava “instrument za provođenje odgovornosti i nastavak istrage o ovom slučaju špijunaže”.
S druge strane, desničarska Evropska narodna stranka (EPP) protivi se formiranju takvog odbora, rekao je portparol Daniel Köster, što znači da je malo vjerovatno da će inicijativa dobiti potrebnu podršku.
“Apsolutno ništa”
Elio Di Rupo, belgijski premijer u vrijeme kada je špijuniranje navodno počelo, izjavio je za Politico da tada nije čuo za takve optužbe.
„U to vrijeme nije bilo nikakvih znakova o čemu sada govorimo. Apsolutno ništa“, rekao je.
Kritike ne dolaze samo od političara. Von der Leyen je pod pritiskom civilnog društva da otpusti Várhelyija.
Nevladina organizacija Good Lobby Profs tvrdi da nova svjedočenja, uključujući i izjavu bivšeg šefa mađarske obavještajne službe o postojanju mreže, “značajno jačaju kredibilitet ranijih tvrdnji” i opravdavaju Várhelyijevu ostavku.
Šta je Komisija znala?
Nekoliko izvora koji su radili s Várhelyijem u Briselu reklo je da je u gradu “općepoznato” kako špijunska mreža djeluje iz stalnog predstavništva.
Jedan od njih naveo je da mu se službenik predstavništva obratio s prijedlogom da bude špijun, te da su kolege to prijavile nadređenima u institucijama EU.
„Postoje dvije opcije“, rekao je izvor. „Ili Komisija nije znala i saznala je iz medija, što je katastrofa. Ili je znala, ali nije djelovala. U tom slučaju pitanje glasi: zašto je dozvolila da mreža funkcioniše bez ikakve kontrole?“
Orbánov politički rival Péter Magyar, koji je također radio u stalnom predstavništvu pod Várhelyijem, optužio ga je da je skrivao informacije o svom mandatu ambasadora.
„Po mom mišljenju, Olivér Várhelyi, sadašnji komesar EU i bivši ambasador, nije otkrio cijelu istinu kada je to porekao tokom istrage“, napisao je Magyar na Facebooku.
Dodao je da je “bila uobičajena činjenica da su tokom mandata Jánosa Lázára od 2015. do 2018. godine u Briselu bili raspoređeni ljudi tajne službe”.
Mađarski ministar Lázár, koji je tada nadgledao obavještajnu službu, izjavio je prošle sedmice: „Da su mađarske obavještajne službe otišle u Brisel, odao bih im počast, a ne bih ih ukorio.“
Von der Leyen pod pritiskom
Optužbe o špijuniranju otvaraju i pitanje zašto je von der Leyen željela zadržati Várhelyija na funkciji.
Prema izvorima Politica, predsjednica Komisije je lično intervenisala kako bi izvršila pritisak na zastupnike Evropskog parlamenta da prihvate njegovu kandidaturu 2024. godine, nakon što su izražene sumnje u njegov integritet.
„Uloga predsjednika Komisije je da predloži kandidate i usaglasi listu s Vijećem, ali konačna odluka je u rukama Evropskog parlamenta“, saopćio je portparol Komisije.
Várhelyi je trenutno evropski komesar za zdravstvo, dok je u prvom mandatu vVon der Leyen bio zadužen za proširenje EU.
„Očekivala sam više opreza od Von der Leyen s obzirom na njegov dosadašnji rad“, rekla je Katalin Cseh, mađarska zastupnica i bivša članica Evropskog parlamenta iz stranke Renew. „Ova situacija izaziva neugodu i poniženje za cijelu Komisiju.“
Dodala je: „Iznenađuje me što tokom njegove ponovne nominacije ove ozbiljne etičke sumnje nisu bile detaljnije razmotrene.“