Wall Street Journal javlja da je Scholz zabrinut da će njemačko osoblje morati biti prebačeno u ratnu zonu kako bi osposobili rakete za korištenje, što je potez o kojem mora odlučiti parlament, a strahuje i da bi prisutnost njemačkih vojnih stručnjaka na terenu u Ukrajini mogla izazvati “izravni sukob s Rusijom”. Njemački ipak mediji ranije su pisali da Scholz stopira slanje Taurusa jer se boji da će ih Ukrajina koristiti za napad na ruski teritorij.
Ovo nije prvi puta da Scholz oklijeva sa slanjem oružja Ukrajini. Geopolitički analitičar Denis Avdagić komentirajući za Net.hr razloge njemačkog opreza kaže da oni imaju jedan poseban odnos s Moskvom koji nije bio samo poslovan, nego i činjeničan u smislu da su sovjetske snage napustile Istočnu Njemačku i time dopustile njemačko ujedinjenje.
“To je bio neki prvi korak zapravo i pada Sovjetskog saveza. Ali taj ruski utjecaj danas u istočnoj Njemačkoj je opstao prilično jak, bez obzira na povlačenje”, kaže Avdagić.
U njemačkoj kolektivnoj svijesti i dalje je dosta bitan Drugi svjetski rat i Njemačka uloga u njemu. “Iz tog su razloga oni prilično oprezni. Bilo kakvo borbeno djelovanje njemačke vojske je bilo vrlo problematično i prelomilo se na kraju na pitanju bombardiranja Jugoslavije, sjetit će se oni koji su malo dublje i u to vrijeme pratili međunarodne događaje”, dodaje.
“Što se oružja tiče, ne čini mi se da je ovdje sad ključno pitanje dostave nego i pitanje obuke. To su neke stvari na kojima se lomi“, kaže Avdagić pa se vraća negdje na početak rata u Ukrajini u fazu iz 2022. godine i njemačku suzdržanost oko dostave naoružanja koja je ipak bila lomljena. “Odnosno, slomljena, ili se promijenila možemo reći odluka u tom kontekstu”, govori.
“Vidjet ćemo kako će biti u ovom slučaju, radi se naravno o naoružanju koje spada u visoko sofisticiranu tehnologiju, dosta vrijednu i nešto što se ne daje bilo kome. Presedan što se tiče dostave takvih projektila je već učinjen. Britanci su prvi krenuli i tu će se vrlo vjerovatno sada nastaviti pritisak na Njemačku i po ovom pitanju. Pitanje obuke je nešto što će biti daleko kompleksnije i korištenja te opreme. Ono što je posve jasno, Nijemci ne žele stupiti na tlo Ukrajine, a ovdje se radi o obuci koja nije toliko jednostavna”, kaže Denis Avdagić.
Bi li Merkel isto postupila?
Upitan bi li Angela Merkel na Scholzovom mjestu isto postupila kao on, Avdagić uzvraća da je to sada prilično kompleksno.
“Očigledno ona snosi dio krivice vjerovanja Vladimiru Putinu, popuštanja prema njemu i razvijanju plinskog biznisa s Rusijom, u vjerovanju da će ta trgovina spriječiti agresiju bilo koje vrste; za razliku od onih koji su čitavo vrijeme upozoravali, možemo reći da su se neki i pripremali za ono što se dogodilo, primjerice Poljska”, kaže.
“Što se tiče upozoravanja, mislim da je jasno da je američka strana vrlo koncizno predskazala događaje koji su po njima bili nepromjenjivi i upravo takvima su se pokazali. Uspoređivati Angelu Merkel i Olafa Scholza je teško, obzirom da se radi o političarima koji nemaju jednaku historiju”, govori, dodajući da se ne smije zaboraviti da je kancelarka Merkel bila iz istočne Njemačke.
“To je možda dosta važno u razumijevanju tog konteksta i odnosa Berlina prema Moskvi. Mislim da je Scholz u određenoj višestranačkoj problematici nego po pitanju donošenja odluka, gdje mislim da je Angela Merkel barem što se tiče nekih stvari bila doista voljna prelamati i slamati odluke. Ali, ona je bila kancelarka CDU-a, demokršćana, a Scholz je kancelar SPD-a i koalicije sa zelenima, gdje svako oružje i pitanje naoružavanja i povezanih stvari se gleda posve drugačije nego što se gleda u redovima demokršćana”, kaže Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr, dodajući da se radi o ljevici i zelenima nasuprot jednom konzervativnom centru.