Tenzije između SAD-a i Irana dramatično su eskalirale prošle sedmice, nakon što je američki predsjednik Donald Trump naredio ubistvo iranskog generala Qassema Soleimanija u Iraku.
Iran je obećao osvetu te je u srijedu ispalio rakete na dvije baze u Iraku koje koristi američka vojska.
Trump je ranije zaprijetio da će uzvratiti ukoliko Iran napadne bilo kojeg američkog državljana ili metu.
Raketni napad nije još komentirao, ali Bijela kuća navodi da vrši konsultacije sa svojim timom za nacionalnu sigurnost.
SAD identificirao 52 iranske mete
Američki predsjednik je u u tweetu prošle sedmice naveo da je SAD identificirao 52 iranske mete koje bi mogle biti napadnute, uključujući i kulturne objekte, što bi potpadalo pod ratni zločin.
Ljuti jer nisu konsultirani pred akciju u kojoj je ubijen Soleimani, demokrate iz Zastupničkog doma Kongresa planirali su ranije ove sedmice glasanje o rezoluciji o ratnim ovlastima, kako bi “ograničili vojne akcije predsjednika Trumpa prema Iranu”.
Trumpova administracija je branila odluku da ubije Soleimanija, tvrdeći da je iranski komandant planirao napad na američke snage u Iraku.
Dok se Zastupnički dom priprema za glasanje, donosimo pregled rezolucije o ratnim ovlastima iz 1973. godine i pogled kako se one uklapaju u trenutne tenzije između Irana i SAD-a.
Šta je Rezolucija o ratnim ovlastima iz 1973?
Prema Statutu SAD-a, moć o naređenju za direktnu vojnu akciju podijeljena je između Kongresa i predsjednika.
Kongres ima moć da objavi rat, dok predsjednik, kao vrhovni komandant, ima moć koristiti vojjsku da bi branio SAD.
Od početka, predsjednici i Kongres su u sukobu oko pitanja da li prvi čovjek SAD-a ima moć poslati snage u konflikte van zemlje bez odobrenja Kongresa.
Takve nesuglasice dovele su do Rezolucije o ratnim ovlastima, poznatije kao “War Powers Act”, kojim je 1973. godine Kongres želio ograničiti sposobnost tadašnjeg predsjednika Richarda Nixona da dodatno angažira američke snage u nepopularnom Vijetnamskom ratu.
Tom rezolucijom se željela uspostaviti procedura za Kongres i predsjednika o slanju vojske u ratove.
Prema njoj, predsjednik se mora na svaki način konsultirati s Kongresom prije nego što pošalje vojsku i Kongresu predočiti izvještaj svaki put kada rasporedi snage u sukobima.
Predsjednik mora izvijestiti Kongres u roku do 48 sata od uključenja vojske u konflikt.
Kada se snage rasporede, Rezolucijom se nalaže njihovo povlačenje u roku od 60 dana (u nekim okolnostima 90 dana), ukoliko Kongres ne podrži upotrebu sile, ili produži rok.
Zašto su ovlasti sada problem?
Zračni napad koji je Trump naredio kako bi likvidirao Soleimanija preduzet je bez konsultacija ili obavještenja Kongresu.
Taj napad je američke snage uveo i blizak konflikt, pa i potencijalni rat s Iranom, koji Kongres nije odobrio, tvrde demokrate.
Trumpova administracija je od preuzimanja kabineta jačala tenzije s Iranom, jedna od prvih Trumpovih odlika nakon izbora za predsjednika SAD-a bila je istupanje iz Iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.
Šta će sada uraditi Kongres?
Zastupnički dom Kongresa SAD-a bi ove sedmice trebao glasati o Rezoluciji o ratnim ovlastima, kako bi ograničio Trumpovu mogućnost da djeluje protiv Irana, rekla je u nedjelju predsjedavajuća Zastupničkog doma Nancy Pelosi.
“Prošle sedmice je Trumpova administracija izvršila provokativan i neproporcionalan zračni napad na visokorangiranog iranskog vojnog zvaničnika”, kazala je Pelosi.
Demokratski senator Tim Kaine stava je da “SAD ne smije ići u rat s Iranom na osnovu predsjedničke odluke, bez konsultacija s Kongresom”.
“Ne smijemo pustiti predsjednika da sam odlučuje”, rekao je Kaine.
Ako bi rezolucija prošle Zastupnički dom i Senat, Trump bi najvjerovatnije na nju stavio veto.ž
Kada je Kongres odobrio rat?
Nakon napada na SAD od 11. septembra 2011. godine, Kongres je odobrio upotrebu vojne sile u Afganistanu, kao i globalno protiv mreže Al-Kaida.
Godinu poslije Kongres je predsjedniku George W. Bushu odobrio invaziju na Irak, s objašnjenjem, koje se kasnije ispostavilo netačnim, da tadašnji irački lider Saddam Hussein razvija oružje za masovno uništenje.
Početkom juna 2014. godine bivši predsjednik SAD-a Barack Obama obavještavao je Kongres o napadima usmjerenim na snage oružane grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL) u Siriji.
I Obama i Trump su odluke o vojnim akcijama protiv ISIL-a donosili u skladu s odobrenjima iz 2001. i 2002. godine.
Posljednjih godina u Kongresu traje stalna debata oko toga da li odobrenja iz 2001. i 2002. godine trebaju biti zamijenjena novom regulativom.
SAD na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi ima oko 6.000 vojnika, prema informacijama iz Pentagona.