Imena pet kandidata pojavit će se na glasačkom listiću za predsjedničke izbore u Bjelorusiji u nedjelju, ali u posljednjih 31 godinu, postojao je samo jedan pobjednik, piše Reuters.
Na vlasti od 1994. godine, Aleksandar Lukašenko osigurao je novi petogodišnji mandat na izborima koje opozicija u egzilu opisuje kao prevaru. Opozicija je pozvala Bjeloruse da označe opciju kojom odbacuju sve ponuđene kandidate.
Lukašenko, koji ima sedamdeset godina, predstavlja se kao lider previše zauzet radom za naciju da bi se bavio izbornom kampanjom. “Iskreno, ne pratim to. Jednostavno nemam vremena za to“, rekao je prošle sedmice radnicima u fabrici.
Nema očiglednog nasljednika za snažnog lidera koji je u različitim trenucima prihvatao i odbacivao etiketu posljednjeg diktatora u Evropi – i koji je u posljednjih nekoliko mjeseci počeo puštati neke opozicione ličnosti iz zatvora, očito u pokušaju da popravi odnose sa Zapadom.
Masovni protesti su ga gotovo zbacili s vlasti nakon posljednjih izbora 2020. godine, kada su zapadne vlade podržale tvrdnje opozicije da je lažirao rezultate i ukrao pobjedu njihovoj kandidatkinji Sviatlani Tihanovskoj.
Lukašenkove sigurnosne snage uhapsile su desetke hiljada demonstranata, prema podacima grupa za ljudska prava, a svi vodeći opozicioni lideri su zatvoreni ili primorani na egzil.
Nedjeljni izbori se održavaju u zemlji gdje su nezavisni mediji zabranjeni i blokirani. Grupa za ljudska prava Viasna, koja je označena kao ekstremistička organizacija, tvrdi da u zemlji ima oko 1250 političkih zatvorenika, dok Lukašenko negira da ih uopće ima.
Ivan Kravcov, sekretar opozicionog Koordinacijskog vijeća u egzilu, priznao je da vode tešku borbu kako bi se povezali s Bjelorusima.
“Za većinu ljudi politika nije na vrhu liste prioriteta. Preživljavanje je na prvom mjestu“, rekao je u telefonskom intervjuu.
“Prioriteti su se promijenili. Godine 2020. ljudi su kampanju doživljavali kao pravu priliku za promjenu vlasti. Sada, znate, ponekad se opozicioni lideri u egzilu bore da ostanu relevantni unutar zemlje“, naveo je.
Tatsiana Čulitskaja, bjeloruska akademkinja na Univerzitetu u Vilniusu u Litvaniji, rekla je da se četiri alternativna kandidata nisu usudila kritikovati predsjednika.
“Ovo nisu kandidati u pravom smislu te riječi. Oni samo učestvuju u ovoj kampanji. Oni se ne takmiče s Lukašenkom“, rekla je u telefonskom intervjuu.
Puštanje zatvorenika
Iako ishod nije upitan, Lukašenko se suočava s velikim izazovima u navigiranju odnosima s Moskvom i Zapadom dok ulazi u svoj sedmi mandat, u sjeni mogućih mirovnih pregovora za okončanje rata u Ukrajini.
Lukašenko je blizak saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina i dopustio je Moskvi da koristi Bjelorusiju kao rampu za njenu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine, i platio cijenu u obliku zapadnih sankcija. Naredne godine, Putin je najavio raspoređivanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.
Ako bi rat bio okončan – nešto što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump obećava brzo postići – politički analitičari očekuju da bi Lukašenko mogao tražiti otopljavanje odnosa s Evropom i SAD-om kako bi pokušao ukinuti sankcije.
To bi bilo u skladu s njegovim dugogodišnjim stilom povremenog koketiranja sa Zapadom kako bi spriječio da Bjelorusija postane potpuno ovisna o Rusiji i rizikovala da bude potpuno apsorbirana od svog mnogo većeg susjeda.
“Ako se rat završi, postojat će određeni prozori prilike za Lukašenka ako želi nastaviti s ovom taktikom balansiranja između Rusije i Zapada“, rekla je Čulitskaja.
U prvim znakovima ublažavanja represije, Lukašenko je od prošlog jula izdao, kako ih je nazvao, humanitarne pomilovanja za 250 osoba koje su služile zatvorske kazne zbog navodnih ekstremističkih aktivnosti.
Također je omogućio ograničen pristup u zatvor za dvoje najpoznatijih opozicionih figura, Mariju Kalesnikavu i Viktora Babarika, koji su gotovo dvije godine bili izolirani bez ikakvog kontakta sa vanjskim svijetom.
Opozicija kaže da pozdravlja ove pomake, ali mnogi ljudi i dalje ostaju u zatvoru, a hapšenja se nastavljaju.
Njena liderka u egzilu, Tihanovskaja, rekla je za Reuters u intervjuu ove sedmice da je puštanje političkih zatvorenika u grupama dio igre koju Lukašenko igra sa Zapadom.
“Moramo zaustaviti represiju; moramo osloboditi sve zatvorenike i možda tada možemo razgovarati“, rekla je.