“Jučer smo bili svjedoci pozorišne predstave jednog glumca – Aleksandra Lukašenka, koji se – prema svojim riječima – pokazao spasiocem situacije u Rusiji, kada je grupa ‘Wagner’ pokušala izvesti državni udar. Razumljivo je da Vladimir Putin nije htio direktno razgovarati sa pobunjenikom Jevgenijem Prigožinom, te je tada, navodno, Lukašenko bio posrednik. Treba biti vrlo kritičan prema svemu što kaže bjeloruski diktator. On je iskusan političar koji vlada državom već dvadeset devet godina. On zna kako manipulirati, falsificirati, gdje iskoristiti stvarne činjenice i to sve pomiješati – da napravi ‘medijski koktel’ za bjelorusko društvo, a u ovom slučaju i za cijelu međunarodnu zajednicu.
Stari lisac je odlučio steći nove političke poene i pokazati Rusiji da može biti koristan u djelomičnoj nezavisnosti; ne mora previše služiti šefu Kremlja kad je riječ o potpunom potčinjavanju Minska ruskoj prijestolnici – Moskvi. Kad je zatresla Putinova fotelja, to je odgovaralo Lukašenku i njegovim interesima. Ponovo postaje nezavisan igrač i monopolista vlasti u Bjelorusiji. Svojevremeno, u Jeljcinovo vrijeme, on je realno želio postati šef zajedničke države, jer je smatrao da je sposobniji od tadašnjeg šefa Kremlja. Vladimir Putin ga je brzo odmaknuo od ove ideje. Potom je Lukašenko krenuo sa igrom odlaganja ujedinjenja s Moskvom. Proputinova garda u bjeloruskom političkom centru moći sada je malo morala utihnuti, jer je neizvjesnost situacije u Moskvi utjecala i na njihovu situaciju u Bjelorusiji. Pozorišni glumac s jednom ulogom – Aleksandar Lukašenko – dobro poznaje tekstove raznih političkih uloga koje glumi već trideset godina, pa je i sada – uglavnom za neiskusne gledaoce – na prvi pogled izgledao prilično uvjerljivo.
Naravno, đavo se krije u detaljima, a u ovom trenutku neki od njih i dalje mnogima ostaju nepoznati, pa je na početku teško uhvatiti poznatog minskog političkog mahera u izmišljotinama. Zasad to i nije cilj. Očigledno ‘Wagner’, odnosno borci ove privatne vojne kompanije, koju je – kako je rekao Vladimir Putin – u potpunosti finansirala ruska država. Iako nisu potpisali ugovore sa Ministarstvom odbrane Ruske Federacije, navodno odlaze u Bjelorusiju, u neke pripremljene kampove za boravak. Prema Lukašenku, obučavat će bjelorusku vojsku koja je stekla borbeno iskustvo u ratovima.
Ako su dosad mobilizirani ruski vojnici prošli obuku u bjeloruskim logorima, odsad će i minska diktatorska vojska učiti od vagnerovaca. To je uznemirilo susjedne zemlje, članice NATO-a: Poljsku, Litvaniju i Latviju, koje graniče sa Bjelorusijom. Generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, upozorio je Moskvu i Minsk na ‘prijetnju’ koju predstavlja prisustvo ‘Wagnerove’ grupacije u Bjelorusiji. Najveća opasnost prijeti Latviji, gdje je trideset posto stanovništva ruskog porijekla. Naravno, to nije dobro ni za Ukrajinu, jer ova grupa, s avanturistima na čelu, može biti potencijalno opasna za sjeverne dijelove zemlje na granici s bjeloruskom državom. U ovom slučaju, najbolji odgovor Moskvi i Minsku bila bi odluka na summitu Alijanse u Vilniusu u julu ove godine o ubrzanom pristupanju Ukrajine NATO-u odmah po završetku rata.
Putin je sada izgleda spreman uloviti one koji su omogućili Prigožinu da zauzme Rostov na Donu i približi se Moskvi. Ruski regulatori blokirali su pristup društvenoj mreži ‘VKontakte’ grupe ‘Konkord, koja je u Prigožinovom vlasništvu. Međutim, Prigožin i dalje može objavljivati na društvenim mrežama. ‘Wagnerovih’ pet regrutnih centara širom Rusije otvoreni su kao i obično. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će ‘Wagnerovi’ plaćenici ostati u Centralnoafričkoj Republici i Maliju. Tada je ‘Wagner’ bio previše vrijedan za Kremlj da bi bio potpuno raspušten. Prigožin je Putinu i dalje koristan. Da nije – već bi bio likvidiran… a trenutno je prevelik i mogao bi postati mučenik u očima ultranacionalističke desnice – jedine grupe koja bi Putinu mogla zadati probleme.
Moskva je odbacila ideju da je neuspjela ‘Wagnerova’ pobuna ugrozila autoritet ruskog predsjednika, rekavši da takve tvrdnje ‘nemaju veze sa stvarnošću’. Komandant ruske garde, Viktor Zolotov, rekao je da će garda biti opremljena teškim naoružanjem i tenkovima nakon što su morali braniti Moskvu od teško naoružanih pobunjenika. Šef Kremlja je posebno zahvalio vojsci koja se suprotstavila pobuni.
Istovremeno, generalni sekretar UN-a uvrstio je Oružane snage Ruske Federacije na tzv. listu srama za ubijanje i sakaćenje ukrajinske djece, kao i napade na škole i bolnice,. ‘Lista srama’ je dodatak godišnjem izvještaju ‘Djeca i oružani sukobi’ za 2022. Ruska vojska je sada, uz naoružane grupe poput talibana, ISIS-a, mijanmarske hunte, ‘Al-Shababa’ i ‘Al-Qaide’. Ova odluka generalnog sekretara je bez presedana, jer u čitavoj historiji mandata – redovna vojska članice Savjeta bezbjednosti UN-a, a kamoli stalna, nikada nije uvrštena na listu prekršilaca. Sljedeće godine Rusi će izabrati novog predsjednika. Hoće li se Jevgenij Prigožin, za kojeg se tvrdi da ima političke ambicije, ikada kandidirati? To je veliko pitanje. Predsjednik Putin ne isključuje mogućnost da se ponovo kandidira za najviši funkciju u zemlji. Zasad, još uvijek traje krvavi rat na ukrajinskoj zemlji. Ukrajinci će se boriti do kraja, a što se tiče Rusa – vidjet ćemo. U svakom slučaju, Moskva će biti spremna da zaustavi rat kad osjeti snažan pritisak unutar političkog Sistema. Kako god bilo, Marš pravednosti protiv Moskve zauvijek je uništio ravnotežu u ruskom društvu, a koju je diktator Vladimir Putin pokušavao održati dvadeset tri godine.”