Danas se navršava tri mjeseca od početka rata kojeg je Rusija započela 24. februara u Ukrajini nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin izdao naredbu za pokretanje “specijalne vojne operacije“, na ukrajinskom istoku, javlja Anadolu Agency (AA).
Ruske vojne jedinice ušle su iz separatističkih oblasti Donjecka i Luganska u regije pod kontrolom ukrajinske vlasti, a istovremeno su s ruske granice krenule ka oblastima Harkova, Sumija i Černigiva te preko Bjelorusije ka regiji Černobila. Ruska vojska je preko Krima iskrcala trupe i u oblasti Hersona i Melitopolja. Zračne i kopnene jedinice poslane su u okolinu Kijeva, gdje su opkoljene.
U drugom mjesecu rata, ruske trupe su se povukle iz Kijeva i Černigovske oblasti, a ukrajinske trupe su tamo ponovo preuzele kontrolu. U glavnom gradu Kijevu život je počeo da vraća na ulice, a proces vraćanja normalnom životu nastavlja se u sjeni ratnih dešavanja u drugim ukrajinskim regijama.
Ruska vojska često koristi dalekometno visokoprecizno oružje usmjereno na ciljeve u strateškim područjima u Ukrajini. U posljednjih mjesec dana, posebno nakon odluka Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja da povećaju podršku u naoružanju Ukrajini i isporukama tog oružja, ruska vojska je visokopreciznim raketama počela gađati vozila i skladišta s oružjem koje je stiglo sa Zapada.
Ruska vojska saopćila je da su transportna vozila zemalja NATO-a, koja isporučuju oružje Ukrajini, legitimne mete ruske vojske. Ukrajina je optužila rusku vojsku da u tim napadima ubija i ranjava i civile.
– Pad Mariupolja i otpor Harkova -.
Uporedo s napadima na vojne infrastrukturne objekte, ruske snage su od početka rata opsjedale Harkov i Mariupolj. Međutim, ukrajinska vojska je pružila veoma jak otpor u ovim gradovima.
Sukobi između ukrajinskih i ruskih trupa u oblasti Harkova još traju. Ukrajinske vlasti su objavile da su povratile kontrolu nad nekim naseljima u ovoj regiji i da i dalje pružaju jak otpor ruskim napadima.
U prvom mjesecu, ruska vojska se fokusirala da zauzme strateške gradove na obali Azovskog mora i zauzeli su lučki grad Berdjansk. U trećem mjesecu rata, Mariupolj, jedan od najvažnijih lučkih gradova Ukrajine u Azovskom moru, pao je pod kontrolu Rusa nakon duge opsade. Međutim, ruska vojska je naišla na snažan otpor ukrajinskih snaga i kod Mariupolja. Nakon višednevnih borbi, Mariupolj je skoro u potpunosti devastiran.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da se 2.439 ukrajinskih boraca, koji su se skrivali u skloništima na lokaciji Metalurškog kombinata Azovstal, predalo i položilo oružje. Ukrajinska strana tvrdi da su se ti ljudi predali pod uslovom razmjene zarobljenika. Ulaskom u kompleks fabrike Azovstal, ruska vojska je preuzela punu kontrolu nad Mariupoljom.
– Pripajanje Hersona Rusiji –
Herson je jedan od gradova u kojima je ruska vojska preuzela kontrolu. Uspostavljena je regija u kojoj se koristi ruska rublja, a ruske snage su najavile da će se ruska valuta u potpunosti koristiti u tom gradu do kraja godine.
U medijima su se pojavile i tvrdnje da Rusija planira održati referendum i pripojiti Herson. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov skrenuo je pažnju na tu mogućnost i kazao da će ukrajinski narod sam određivati svoju sudbinu.
– Intenziviranje rata na istoku Ukrajine –
Ratna dejstva su se tokom aprila preselila uglavnom na istok Ukrajine, gdje su posljedice rata vidljive na svakom koraku. Prema saopćenju ukrajinskog Generalštaba, ruske vojne jedinice pojačale su napade i preuzele kontrolu u nekim naseljima na istoku Ukrajine.
Ruska vojska također je saopćila da je počela da koncentriše svoje snage u oblastima Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine kako bi “oslobodila Donbas“, što je, kako tvrde iz Moskve i glavna svrha “specijalne operacije“. To koncentrisanje ruskih snaga nije rezultiralo velikim uspjesima na frontu.
Iako je ruska vojska objavila da je uspjela doći do administrativnih granica grada Luganska, u saopćenju američkog Pentagona se navodi da ruske snage ne ostvaruju željene i planirane ciljeve.
Ukrajinske snage su također nastavile s napadima na oblasti Donjecka i Luganska, koje su pod kontrolom proruskih separatista, a bilo je i civilnih žrtava.
– Napadi na teritorij Rusije –
Ruske snage su se povukle s frontova duž sjeverne ukrajinske granice, a od tada je došlo do intenziviranja napada s tog područja na teritorij Rusije.
Minobacačke granate i projektili zračnih letjelica nanijeli su štetu i civilima u pograničnim ruskim naseljima, ali pogodile i niz strateški važnih ciljeva.
– Sukobi na Zmijskom otoku –
Uporedo s tim dešavanjima, Rusija je pojačala i napade na oblasti Odesa i Mikolajiv. Od druge sedmice maja pojačani su sukobi i oko Zmijskog ostrva, koje ima strateški položaj na jugozapadu Ukrajine u Crnom moru. Otok je od početka rata pod ruskom kontrolom, koje odolijevaju žestokim napadima ukrajinske vojske.
Ministarstvo odbrane Rusije je u saopćenju 10. maja navelo da je ukrajinska vojska izgubila ukupno četiri aviona, deset helikoptera, 30 bespilotnih letjelica (UAV), tri oklopna ratna broda i više od 50 vojnika u tri dana sukoba na Zmijskom otoku.
– Strah od prelijevanja rata u Moldaviju –
Posljednje izjave ruskih zvaničnika u vezi sa regijom Pridnjestrovlja izazvale su bojazan da bi se rat iz Ukrajine mogao proširiti i na Moldaviju.
Rustam Minnekayev, zamjenik komandanta Centralnog vojnog okruga Oružanih snaga Rusije, izjavio je kako će preuzimanje kontrole nad jugom Ukrajine osigurati izlaz i za stanovništvu Pridnjestrovlja koje govori ruski.
Ubrzo nakon ove izjave, zgrada Ministarstva državne sigurnost u Tiraspolju napadnuta je raketnim bacačem. Uslijedila je i eksplozija na antenskim stubovima koji su osiguravali radio prenos. Sličan napad se dogodio kod sela Voronkovo. Neki mještani su napustili to područje.
– Još uvijek nema jasne izjave o broju poginulih u ratu –
Ruske vlasti su saopćile da je u prvom mjesecu rata u Ukrajini poginuo 1.351, a ranjeno 3.825 ruskih vojnika. Od tada iz Moskve više nisu davali izvještaje o gubicima na frontu u Ukrajini.
Ruske vlasti tvrde da je ukrajinska vojska izgubila 23.367 vojnika tokom rata. Vlasti Ukrajine pak tvrde da je do sada poginulo 29.350 ruskih vojnika.
Ni ukrajinska ni ruska strana nisu dale precizne izvještaje o bilansu civilnih žrtava.
– UN: Broj ukrajinskih izbjeglica premašio je 6,5 miliona –
Prema podacima Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), od 24. februara do 22. maja Ukrajinu je napustilo 6.552.971 osoba, od čega je više od polovine otišlo u Poljsku.
Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM), svaki šesti stanovnik je interno raseljena osoba zbog aktuelnog rata, a radi se o 7,7 miliona ljudi.
Prema podacima Visokog komesara UN-a za ljudska prava, najmanje 3.381 civil je izgubio život, a 3.680 civila je ranjeno od početka rata u Ukrajini.
– Prekinuti mirovni pregovori –
Delegacije Rusije i Ukrajine su u jeku rata održale četiri runde direktnih mirovnih pregovora i to tri u Bjelorusiji i jednu u Turkiye.
U Bjelorusiji su se strane mogle dogovoriti samo o humanitarnim koridorima za evakuaciju civila iz zona sukoba.
Na tragu posredničkih inicijativa turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ruske i ukrajinske delegacije su pregovarale u Istanbulu 29. marta, a ukrajinska strana je ruskoj tada dostavila principe mogućeg budućeg pisanog sporazuma.
U predmetnom tekstu navodi se odbijanje Ukrajine da se pridruži NATO-u, stabilizacija neutralnog statusa Ukrajine, odustajanje od nuklearnog oružja i drugog oružja za masovno uništenje, odbijanje da se u zemlji raspoređuju strane trupe i baze, a da se vojne vježbe u Ukrajini održavaju uz saglasnost država garanta, uključujući i Rusiju.
Navedeno je da sigurnosne garancije neće važiti za teritorije Krima i Donbasa, a zauzvrat neće biti prigovora o članstvu Ukrajine u Evropskoj uniji.
Ukrajinska strana objavila je 17. maja da se situacija u Ukrajini dosta promijenila od početka rata i da su prekinuli pregovore sa Rusijom.