Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o trenutnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
Generalna skupština UN-a usvojila je još jednu rezoluciju usmjerenu na produbljivanje međunarodne saradnje i minimiziranje dugoročnih posljedica katastrofe u Černobilu. Dokument je pripremila Ukrajina, a podržali su ga predstavnici 97 država. Međutim, neočekivan element glasanja bio je to što su Sjedinjene Američke Države bile među državama koje su glasale protiv rezolucije, zajedno s Rusijom, Bjelorusijom, Kinom, Sjevernom Korejom, Nikaragvom i Nigerom. Uz to, 39 zemalja bilo je suzdržano.
Ukrajina se trenutno nalazi u kritičnom periodu svoje historije, nastojeći se zaštititi tokom pregovora s američkom stranom o uvjetima okončanja ruske agresije. Podsjetimo, mirovni plan od 28 tačaka, koji je razvio Steve Witkoff uz pomoć nekoliko zvaničnika Kremlja, izazvao je negativne reakcije u Kijevu i evropskim prijestolnicama. Nakon toga, Ukrajinci i Evropljani izradili su alternativni plan i predstavili ga američkoj delegaciji.
Sljedeća runda pregovora održana je u Berlinu, gdje je ukrajinsku delegaciju predvodio predsjednik Volodimir Zelenski, dok su američku delegaciju predstavljali specijalni izaslanik Steve Witkoff i Jared Kushner. Konačni rezultati razgovora, koje je u nedjelju u Berlinu otvorio savezni kancelar Friedrich Merz, ostaju nejasni. Ipak, prema izjavama učesnika, oni ulijevaju određeni optimizam.
Sudbina ukrajinskih teritorija pod ruskom okupacijom ostaje posebno složeno pitanje. Donald Trump iznio je ideju prema kojoj bi se dio teritorija Donbasa oslobodio prisustva ukrajinskih i ruskih trupa te pretvorio u demilitariziranu „slobodnu ekonomsku zonu“ u kojoj bi mogli djelovati američki poslovni interesi. Ukrajinska strana i evropski lideri insistiraju da ne može biti napretka u vezi s teritorijalnim pitanjima dok Ukrajini ne budu ponuđene sigurnosne garancije Sjedinjenih Američkih Država i zapadnih partnera na nivou Člana 5 Povelje NATO-a.
Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je spreman na „kompromis“ i da ne insistira na članstvu Ukrajine u NATO-u. Umjesto toga, Ukrajini bi trebao biti ponuđen poseban kolektivni sporazum o odbrani, pri čemu bi sigurnosne garancije morale biti pravno obavezujuće.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius izjavio je da ne vidi stvarnu spremnost ruskog predsjednika Vladimira Putina za mirovne pregovore. Dolazak američkih posrednika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera u Berlin ocijenio je pozitivnim korakom. Tokom sastanaka, američki pregovarači insistirali su da Ukrajina pristane na odricanje od Donbasa, što Zelenski smatra „crvenom linijom“ i odbija prihvatiti.
„Ukrajina nema direktan dijalog s ruskom stranom. Njene interese zapravo predstavljaju Amerikanci“, izjavio je Zelenski tokom online razgovora s novinarima.
Planirani online sastanak ministara vanjskih poslova zemalja EU i čelnika američke pregovaračke delegacije nije održan zbog neočekivanih tehničkih problema, a moguće i cyber napada. Evropski zvaničnici najavili su nastavak konsultacija u narednim danima. Ministri vanjskih poslova EU sastat će se u utorak, dok će se u srijedu u Helsinkiju okupiti lideri evropskog „istočnog krila“, uključujući baltičke države i Poljsku. U četvrtak će se svih 27 lidera EU sastati u Briselu na samitu koji bi mogao biti jedan od najvažnijih u posljednjih nekoliko godina.
Očekuje se donošenje odluke o ruskoj imovini, što će imati dugoročne posljedice po budućnost Ukrajine i Evrope. Ta odluka pokazat će da li EU ostaje relevantan akter u suprotstavljanju ruskoj ekspanziji i hoće li Kijev imati finansijska sredstva za nastavak odbrane.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je spremno za mirovni sporazum, ali insistira na zadržavanju kontrole nad okupiranim teritorijama i povlačenju NATO trupa. Sjedinjene Američke Države nude Ukrajini sigurnosne garancije slične onima u okviru NATO-a, uz poruku da sporazum treba biti postignut do Božića, jer bi u suprotnom uvjeti mogli postati nepovoljniji.
Washington očekuje da Rusija prihvati takav dogovor, uz istovremeno omogućavanje Ukrajini da se pridruži Evropskoj uniji, što se u američkim krugovima smatra značajnim ustupkom Moskvi.
Izgradnja rusko-američkog partnerstva, predviđena novom američkom Strategijom nacionalne sigurnosti, već je dobila svoju prvu praktičnu potvrdu u multilateralnim odnosima. Tokom glasanja u UN-u o pitanju Černobila, Washington je podržao stav Kremlja, svrstavajući se uz zemlje koje se protive globalnim demokratskim procesima.
Uprkos tome što 78 posto Amerikanaca Rusiju smatra prijetnjom, nova američka administracija je tokom 2025. godine gotovo u potpunosti obustavila vojnu i finansijsku pomoć Ukrajini. Evropa, s druge strane, nije uspjela nadoknaditi taj manjak, što se već odrazilo na stanje na frontu.
Tokom rata, ukrajinske snage uništile su desetine hiljada jedinica ruske vojne opreme, uključujući tenkove, artiljeriju, avione, rakete, dronove i ratne brodove, uz više od milion poginulih i ranjenih ruskih vojnika. Prema ukrajinskim procjenama, ta oprema mogla je biti iskorištena u potencijalnoj ofanzivi na Evropu.
Uprkos ogromnim izdvajanjima SAD-a za Ukrajinu, podaci pokazuju da je ta pomoć iskorištena znatno efikasnije nego u drugim konfliktima, uključujući Afganistan i Bliski istok. Prekid američke pomoći, zaključuje se, predstavlja pokušaj pritiska na Ukrajinu da se potčini interesima Moskve.
Danska je u međuvremenu saopćila da postupci Sjedinjenih Američkih Država predstavljaju prijetnju njenoj nacionalnoj sigurnosti, posebno u kontekstu Grenlanda i podjele arktičkih resursa.