Najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će bombardovati iransku infrastrukturu vjerovatno neće natjerati Teheran na povlačenje, već ukazuju na ograničenja vojne strategije zasnovane isključivo na zračnim udarima.
Administracija u Washingtonu sve je nezadovoljnija odbijanjem Irana da popusti, dok su dvije strane tokom proteklog mjeseca intenzivirale sukobe u borbi za kontrolu nad Hormuškim moreuzom, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport energenata.
Trump je poručio da će Sjedinjene Američke Države odgovoriti napadom na “jedan most ili elektranu” za svaki brod koji bude napadnut u Perzijskom zaljevu.
Međutim, pet mjeseci nakon početka opsežne američke zračne kampanje, prekid vatre nije opstao, Iran nije odustao od svojih zahtjeva u vezi s Hormuškim moreuzom, a Pentagon nije uspio u potpunosti neutralizirati sposobnost Teherana za izvođenje napada dronovima i projektilima.
Raste pritisak na Washington
Situaciju je dodatno zakomplikovala pogibija trojice američkih vojnika tokom proteklog vikenda, što je povećalo pritisak na američku administraciju da promijeni dosadašnji pristup sukobu.
Vojni analitičari upozoravaju da bi sadašnji ciklus napada i odmazdi mogao biti nastavljen bez jasnog izlaza, osim ukoliko Washington ne odluči značajno proširiti listu vojnih ciljeva ili čak razmotriti angažman kopnenih snaga.
“Vidjeli smo da, kada SAD primjenjuje silu neodlučno ili postepeno, to produžava sukob i povećava rizik”, rekao je bivši američki vojni oficir koji je želio ostati anoniman.
Dodao je da bez uvjerljive prijetnje upotrebom sile i spremnosti da se ona zaista primijeni nije moguće natjerati protivnika na promjenu ponašanja.
Zračna moć ima svoja ograničenja
Za sada nema pokazatelja da Sjedinjene Američke Države planiraju povećati broj kopnenih snaga u regiji. Prema navodima američkih zvaničnika, broj vojnika ostao je približno isti kao i u februaru, kada su započeli prvi zračni napadi.
Rotacije zračnih i pomorskih jedinica održavaju američko vojno prisustvo na oko 50.000 vojnika u regiji.
Iz Bijele kuće poručuju da je predsjednik Trump fokusiran na odgovor Iranu zbog, kako navode, kršenja memoranduma o razumijevanju, nastavka napada u Hormuškom moreuzu i pogibije američkih vojnika.
Istovremeno, i američki vojni zvaničnici priznaju da zračna kampanja ima ograničen domet kada je riječ o ostvarivanju dugoročnih političkih i vojnih ciljeva.
“Mislim da ovdje razumijemo granice zračne moći jer smo praktično u pat-poziciji”, izjavio je senator Brian Schatz tokom saslušanja u Senatu kojem su prisustvovali ministar odbrane Pete Hegseth i načelnik Združenog štaba general Dan Caine.
General Caine također je ocijenio da “zračna moć ima svoja ograničenja” kada je cilj ostvarivanje konačne vojne pobjede.
Rat postaje sve skuplji
Prema procjenama analitičara, Iran je pokazao spremnost da izdrži dugotrajne američke napade.
Bivša pravna savjetnica američkog ratnog zrakoplovstva Rachel VanLandingham smatra da proširenje napada na civilnu infrastrukturu vjerovatno neće promijeniti stav iranskog rukovodstva.
Istovremeno, rat nosi sve veću političku cijenu i unutar Sjedinjenih Američkih Država. Prema istraživanju koje prenosi Politico, podrška sukobu opada čak i među najvjernijim Trumpovim pristalicama. Dok je u maju polovina njegovih birača smatrala da je rat vrijedan ekonomskih posljedica, danas taj stav dijeli tek oko trećina ispitanika.
Pentagon procjenjuje da je rat do sada koštao 37,5 milijardi dolara, dok je ministar odbrane Pete Hegseth od Kongresa zatražio dodatnih 67 milijardi dolara za finansiranje ratnih operacija i drugih povezanih troškova.
Hegseth nije iznio procjenu kada bi sukob mogao biti okončan, dok nezavisne procjene navode da je broj civilnih žrtava u Iranu tokom rata dostigao oko 1700 osoba.