Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost, Kaja Kallas, dovela je u pitanje opravdanost novih američkih carina na robu iz Evropske unije, poručivši da optužbe Washingtona o nedovoljnoj borbi protiv prisilnog rada nemaju utemeljenje.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa uvela je carine od 10 i 12,5 posto na robu iz 60 trgovinskih partnera, među kojima je i Evropska unija. Američke vlasti tvrde da države obuhvaćene novim mjerama ne provode dovoljno strogo zabranu prisilnog rada.
Kallas je, na marginama sastanka Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) u Manili, za Reuters odbacila takvo obrazloženje kada je riječ o Evropskoj uniji.
Kallas: “EU ima visoke standarde zaštite radnika”
Šefica evropske diplomatije uporedila je radno zakonodavstvo Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, naglasivši da radnici u evropskim državama uživaju visok nivo zaštite.
„Ne možete to reći za Evropsku uniju. Ako upoređujete naše radno zakonodavstvo s onim u Sjedinjenim Američkim Državama, mi imamo plaćeni godišnji odmor i veoma dobre radne uvjete za naše radnike, tako da to zaista nije utemeljeno“, izjavila je Kallas.
Nove američke mjere uvedene su nakon isteka privremene globalne carinske stope od deset posto. Riječ je o novom pokušaju predsjednika Donalda Trumpa da provede svoj predizborni plan uspostavljanja širokog carinskog režima za gotovo cijeli svijet. Američki vrhovni sud ranije ove godine poništio je njegove takozvane recipročne carine, koje su bile uvedene na osnovu vanrednih ovlasti radi smanjenja trgovinskog deficita Sjedinjenih Američkih Država.
Brisel nije očekivao nove carine
Na pitanje da li je Evropska unija očekivala da će biti obuhvaćena novim američkim mjerama, Kallas je odgovorila da je odluka Washingtona predstavljala iznenađenje.
„Ko to više može pratiti kada se carine uvode, a kada ukidaju? Ne, to nismo očekivali“, rekla je.
Najavila je da će Brisel od Washingtona zatražiti detaljno obrazloženje donesene odluke. Kallas tvrdi da je Evropska unija ispunila obaveze iz transatlantskog trgovinskog sporazuma postignutog prošle godine, zbog čega nove američke carine smatra posebno neugodnim potezom.
„Imali smo dogovor s Amerikom i pridržavali smo se tog dogovora, odnosno naše strane dogovora. Zato nam je ovo neugodno iznenađenje da se taj dogovor ne poštuje“, poručila je.
Carine pogodile šezdeset trgovinskih partnera
Trumpove nove carinske stope od 10 i 12,5 posto odnose se na ukupno šezdeset trgovinskih partnera, uključujući Evropsku uniju.
Washington uvođenje novih mjera opravdava potrebom da izvrši pritisak na zemlje koje, prema ocjeni američke administracije, nedovoljno provode zabranu prisilnog rada u svojim lancima snabdijevanja.
Prve reakcije iz Brisela ukazuju na mogućnost novih trgovinskih napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, posebno zato što evropski zvaničnici smatraju da je Washington odstupio od ranije postignutog sporazuma.
Kallas: “Sankcije Rusiji imaju učinak”
Tokom boravka u Manili Kallas se osvrnula i na najnoviji, 21. paket sankcija Evropske unije protiv Rusije, istaknuvši da je njegov cilj dodatno ograničiti sposobnost Moskve da finansira rat u Ukrajini.
„Cilj je uskratiti im sredstva za finansiranje ovog rata“, kazala je.
Vijeće Evropske unije odobrilo je novi paket sankcija kojim su uvedena dodatna ograničenja za ruski bankarski sektor i mreže povezane s kriptovalutama.
Prema riječima Kallas, dosadašnje sankcije već ostavljaju posljedice na rusku ekonomiju i otežavaju Moskvi pristup međunarodnim tržištima kapitala.
„Vidimo i da zbog sankcija više ne mogu prikupljati kapital u inozemstvu. Jasno je da te mjere, zajedno s drugim elementima, imaju učinak“, rekla je.
Naglasila je da sankcije predstavljaju samo jedan dio šire strategije Evropske unije čiji je cilj izvršiti dodatni pritisak na Rusiju i podstaći ozbiljne pregovore s Ukrajinom.
„Imamo više elemenata u tom pristupu. Sankcije su samo jedan od njih. Razmatramo šta još možemo učiniti kako bismo izvršili pritisak“, zaključila je Kallas.