Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
„Masovnim udarima na Ukrajinu – Rusija pokazuje potpuno nepoštivanje međunarodnih napora za okončanje rata. Putin i njegova pratnja neće zaustaviti rat i pripremaju nove ofanzivne operacije. Masovni zračni napadi na ukrajinske gradove nemaju značajno vojno značenje, već politički i psihološki cilj: potkopati moral Ukrajinaca, zastrašiti i nagovoriti Kijev na predaju.
Bez zaustavljanja zračnog terora, Rusija otvoreno ismijava pokušaje pokretanja stvarnog mirovnog procesa. Neki mediji su počeli izvještavati o uvjetima predsjednika Vladimira Putina za okončanje rata u Ukrajini. Navodno uključuju zahtjev da se zapadni lideri obavežu na zaustavljanje širenja NATO-a na istok i ukidanje nekih sankcija protiv Rusije. Navodi se da je Putin spreman za mir, ali ne po svaku cijenu. Želi dobiti ‘pismenu’ obavezu zapadnih država da neće širiti NATO na istok, što bi isključilo članstvo u savezu Ukrajine, Gruzije, Moldavije i drugih bivših sovjetskih republika.
Rusija također želi da Ukrajina bude neutralna, da se neke zapadne sankcije ukinu i da se ruski građani u Ukrajini ‘zaštite’. Putin razumije da ne može postići mirovni sporazum pod svojim uvjetima, ali pokušava svojim vojnim pobjedama pokazati Ukrajincima i Evropljanima da će ‘mir sutra biti još bolniji’. Putin sada izgleda manje sklon kompromisu oko teritorije; želi da sve četiri regije na istoku Ukrajine, na koje Rusija polaže pravo, budu u potpunosti pod njenom kontrolom.
Prema izvorima Reutersa u Rusiji, Putin je izrazio spremnost da ide na djelimično rješavanje sukoba, prema kojem bi Moskva pristala da prebaci dio zamrznutih ruskih rezervi u inostranstvu – više od trista milijardi dolara – kako bi finansirala poslijeratnu obnovu Ukrajine. Ova opcija bi mogla postati klauzula u potencijalnom mirovnom sporazumu. Međutim, Kremlj je spreman da napravi takav potez samo u zamjenu za gore spomenute političke ustupke.
Ako Zapad ne pristane na ruske uvjete, Kremlj planira da nastavi borbu, demonstrirajući svoju vojnu superiornost.
Moguće je da je ovo reakcija lidera Kremlja na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da se Putin ‘igra vatrom’. Trump je prijetio ‘lošim stvarima’ za Rusiju. Posljednjih dana, ovo je bila treća oštra izjava protiv Rusije i Putina lično. Ranije je američki predsjednik izjavio da se Vladimiru Putinu ‘nešto dogodilo’, nakon čega je ‘potpuno poludio’, napadajući mirne gradove i sela u Ukrajini.
Američki predsjednik je zaprijetio ‘padom Rusije’ ako želi zauzeti cijelu Ukrajinu. Dmitrij Medvedev je, kao odgovor na kritike Donalda Trumpa upućene lideru Kremlja, rekao jednu zaista lošu stvar: ‘Treći svjetski rat.’
Specijalni izaslanik američkog predsjednika, Keith Kellogg, odgovorio je na komentar zamjenika predsjedavajućeg Ruskog vijeća sigurnosti, nazvavši njegovu izjavu ‘nepromišljenom’.
‘Borba protiv straha od trećeg svjetskog rata je nesretan, nepromišljen komentar Medvedeva, koji ne ispunjava zahtjeve svjetske sile’, primijetio je.
Kellogg je dodao da predsjednik Donald Trump radi na tome da ‘zaustavi ovaj rat i zaustavi ubijanje’. Također je napomenuo da Sjedinjene Države čekaju obećani ‘memorandum’ o prekidu vatre od Rusije. Specijalni izaslanik američkog predsjednika pozvao je Rusiju da ‘odmah prekine vatru’.
Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, rekao je da će nova runda pregovora s Ukrajinom biti najavljena u bliskoj budućnosti.
‘Još nismo došli do faze prekida vatre i privremenog prekida vatre. Prvo, moramo se dogovoriti o tekstovima memoranduma i razviti listu uvjeta za privremeno primirje’, rekao je sekretar za štampu ruskog diktatora Peskov, lažući da Ukrajina napada stambena područja Ruske Federacije, dok ruska strana napada samo vojne objekte.
Po njegovom mišljenju, Rusiji se nameću ‘zapadne platforme’ za pregovore. Ranije je navedeno da se razmatra nekoliko platformi za moguće razgovore s Rusijom o okončanju rata. Najrealnije su Turska, Vatikan i Švicarska. Međutim, S. Lavrov je odmah odbacio mogućnost pregovora u Vatikanu, nazvavši ga ‘previše katoličkim’.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u službenu posjetu Berlinu 28. maja, gdje se sastao s kancelarom Friedrichom Merzom. Nakon sastanka, njemački kancelar izjavio je da će Njemačka podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno, a također je najavio početak novog oblika vojno-industrijske saradnje između zemalja, naglašavajući da Ukrajina štiti sigurnost Evrope od ‘vojnog revizionizma’ Moskve.
Merz je obećao da će Njemačka finansirati ‘značajan dio’ sredstava za Starlink u Ukrajini. Ministri odbrane obje zemlje također će potpisati izjavu o namjeri za kupovinu oružja dugog dometa ukrajinske proizvodnje.
‘Neće biti ograničenja za oružje dugog dometa. Ukrajina će moći u potpunosti da se brani, a također će pogoditi vojne ciljeve izvan teritorije Ukrajine. Ovo je početak novog oblika vojno-industrijske saradnje između naših zemalja’, rekao je kancelar.
Predsjednik Volodimir Zelenski je, zauzvrat, najavio nove sporazume o protuzračnoj odbrani i raketama protuzračne odbrane.
Tokom sastanka, političari su razgovarali o podršci Ukrajini i naporima za postizanje prekida vatre. Vlada njemačkog kancelara ne isključuje mogućnost prebacivanja krstarećih raketa Taurus u Ukrajinu. Ali Berlin ne želi javno raspravljati o ovom pitanju.
Podsjetimo, Njemačka je jedan od lidera u pružanju vojne pomoći Ukrajini. Berlin je Ukrajinskoj vojsci obezbijedio tenkove, artiljeriju, municiju, protuzračne sisteme, uključujući najnovije sisteme protuzračne odbrane i rakete za njih, te mnoga druga oružja.
Njemačka planira finansirati razvoj i masovnu proizvodnju krstarećih raketa dometa do 2500 kilometara u Ukrajini. Berlin pregovara o isporuci dodatnih sistema protuzračne odbrane IRIS-T Ukrajini i izdvojit će pet milijardi eura za oružje, municiju i satelitske komunikacije za Ukrajinu.
Do sada je Njemačka već potrošila oko pet milijardi eura (2023) i oko 1,6 milijardi eura (2022. na vojnu pomoć Ukrajini. Dodatnih 2,9 milijardi eura izdvojeno je u prve dvije godine rata za zalihe koje će stići 2025–2028.
Njemačka će nastaviti svoju vojnu podršku Ukrajini kako bi se zemlja, koja je postala žrtva ničim izazvanog napada, ‘mogla zaštititi od ruske agresije sada i u budućnosti’, rekao je šef Njemačke vlade.
Norbert Röttgen, zamjenik predsjednika vodeće parlamentarne frakcije CDU/CSU, predložio je konfiskaciju 250 milijardi eura ruske suverene imovine u EU za finansiranje obnove Ukrajine. On smatra da takve akcije nisu u suprotnosti s međunarodnim pravom, jer bi utjecale samo na državne fondove agresora, a ne na privatnu imovinu.
Tokom zajedničke konferencije za novinare, njemački kancelar je rekao da je Kijev već nekoliko sedmica spreman za trenutni i bezuvjetni prekid vatre, a ukrajinska strana je ‘jasno stavila do znanja: niko ne želi mir više od Ukrajine’.
Ukrajina nije spremna samo za prekid vatre, već i za sljedeću fazu – tehničke pregovore s Rusijom, bez obzira na njihovu lokaciju. Istovremeno, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je tokom razgovora s novinarima da ‘Ukrajina nije zainteresirana da se SAD povuku iz pregovaračkog procesa između Kijeva i Moskve’.
“Osim toga”, naglasio je ukrajinski predsjednik, “postaje jasno da Moskva stalno odugovlači proces postizanja sporazuma o prekidu vatre, manipulirajući mjestom sastanka delegacija i temama za razgovor.”
Na primjer, predložena je Ženeva u neutralnoj Švicarskoj, ali Kremlj insistira na sastanku u Turskoj, koja je članica NATO-a. Očigledno, Moskva želi pokazati da je izbor mjesta za pregovore njeno isključivo pravo. Ako su Rusi zaista pripremili svoje prijedloge za Memorandum o okviru za okončanje rata, zašto ga ne dostave Kijevu na razmatranje, a nekim medijima daju neki tekst koji se ne može smatrati službenim na distribuciju.
Ako se ukrajinska delegacija sastane s Rusima u Istanbulu, onda moramo razgovarati o tekstu, a ne samo ga primiti i razići se i ponovo čekati novi dogovor o vremenu i mjestu sljedećih pregovora. Očigledno je da Moskva ne shvata ozbiljno proces pregovora i polazi od principa “ili po mom ili ništa”. Čini se da Kremlj želi postaviti zahtjeve koji su potpuno neprihvatljivi za Kijev, kako bi potom optužio ukrajinsku stranu za ometanje pregovora. Ali diktati arogantnog stava Ruske Federacije, koji su potpuno u suprotnosti s normama i principima međunarodnog prava, ne mogu se nametnuti bez diskusije. Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje moraju pomoći Ukrajini da odgovori na provokativne korake ruske strane i prisiliti je da postigne pravedan mir.”