Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
“Prošle godine, Donald Trump je obećao da će okončati rat u Ukrajini za 24 sata. Prošle sedmice je rekao da problem neće biti riješen dok on i ruski predsjednik o tome ne razgovaraju lično.
Devetnaestog maja situacija se ponovo promijenila. Nakon dvosatnog telefonskog razgovora s Putinom, američki predsjednik je rekao da se uvjeti mirovnog sporazuma mogu dogovoriti samo između Rusije i Ukrajine – i možda uz pomoć pape. Međutim, američki predsjednik nije izgubio optimizam u pogledu izgleda za mir i na društvenim mrežama je napisao da će Ukrajina i Rusija ‘odmah započeti razgovore o prekidu vatre i okončanju rata’.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i američki lider Donald Trump također su održali dva telefonska razgovora u različitim formatima prije i poslije razgovora američkog predsjednika sa V. Putinom. Posebno su razgovarali o prekidu vatre i američkim sankcijama protiv Rusije.
Volodimir Zelenski je to rekao tokom brifinga.
‘Prvi poziv se odnosio na nešto što je veoma važno za Ukrajinu. Ovo je primirje’, rekao je V. Zelenski.
Druga tema razgovora bila je spremnost SAD-a da preduzmu ozbiljnije sankcije protiv Rusije. V. Zelenski je zamolio D. Trumpa da razmisli o tome i primijeni sankcije ako Rusija ne podrži prekid rata i ne želi okončati rat. Treće, V. Zelenski je prije razgovora s Putinom zamolio Trumpa da ne donosi odluke o Ukrajini bez Ukrajine.
Tokom drugog poziva, V. Zelenski i D. Trump pridružili su se razgovoru s francuskim predsjednikom Emmanuelom Makronom, italijanskom premijerkom Giorgiom Maloni, finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.
‘Vodili smo dug razgovor, različite prirode. Predsjednik Trump smatra da su najvažniji direktni pregovori između Ukrajine i Rusije, da će ruska strana dati odgovarajuće signale o onome što oni vide kao primirje i sljedećim koracima u svojoj viziji’, dodao je V. Zelenski.
Također je zamolio Trumpa da, ako Ukrajina ne podrži viziju ruske strane, ‘voljeli bismo imati priliku razgovarati o tome i da Sjedinjene Države imaju priliku da ovo posmatraju kao nespremnost ruske strane da okonča rat, jer mogu biti predloženi neki teški uvjeti’.
V. Putin je također dao svoje prve izjave nakon razgovora s Trumpom. Diktator je posebno izjavio da je njihov razgovor bio ‘značajan i koristan’.
‘Rusija se zalaže za prekid neprijateljstava, ali je potrebno razviti najefikasnije načine za kretanje ka miru’, rekao je.
Prema njegovim riječima, Trump je u razgovoru izrazio svoj stav o prekidu neprijateljstava u Ukrajini. Osim toga, Putin je izjavio da je ‘Rusija spremna raditi na memorandumu s Ukrajinom, uključujući prekid vatre’.
Portparol ruskog predsjednika, Dmitrij Peskov, izjavio je da ne postoje konkretni rokovi za pripremu memoranduma s Ukrajinom u vezi s mogućim budućim prekidom rata i mirovnim sporazumom. Jasno je da svi žele da to urade što je brže moguće. Ali đavo je u detaljima. Projekti će biti formulisani sa ruske i sa ukrajinske strane. Ovi nacrti dokumenata će biti razmijenjeni.
‘A onda, složeni kontakti u vezi s razvojem jedinstvenog teksta’, rekao je.
Ruski zvaničnik je također izjavio da su kontakti između Ruske Federacije i Ukrajine sada ‘obnovljeni i nastavljaju se’, te da još nije donesena odluka o tome gdje će se oni održavati. Portparol Kremlja je također potvrdio interes Rusije ‘za otklanjanje temeljnih uzroka sukoba’ s Ukrajinom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte smatra pozitivnim to što je američki predsjednik Donald Trump ‘počeo otvarati linije komunikacije’ s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Rutte je također dodao da je američka administracija aktivno uključena u proces pregovora i da blisko koordinira svoje akcije s Evropom i Ukrajinom.
Finski predsjednik Alexander Stubb izjavio je da ukrajinski saveznici stalno pokušavaju Trumpu prenijeti poruku da je Ukrajina sposobna voditi odbrambeni rat, a situacija u Rusiji je gora nego što se očekivalo. Stubb podržava pritisak kijevskih partnera na Moskvu zbog njenog oklijevanja da održi mirovne pregovore.
‘Rusija je manja od Italije u ekonomskom smislu. Vojno je prije tri godine htjela lišiti Ukrajinu suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Ove godine je napredovala za manje od jednog procentnog poena. Kamatna stopa joj je preko dvadeset posto, a rezerve su iscrpljene’, zaključio je Stubb.
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove, Kaia Kallas, istakla je da je telefonski razgovor između američkog predsjednika Donalda Trumpa i Vladimira Putina pokazao nespremnost Rusije na sklapanje mira, te da će stoga pritisak na Kremlj biti pojačan.
‘Mislim da je važno da postoji potpuno i bezuvjetno primirje. Ukrajina je već pristala na to prije više od šezdeset dana. I složili smo se da ako Rusija ne pristane na to, onda ćemo na nju izvršiti veći pritisak. Dakle, dogovorili smo se o 17. paketu sankcija i nastavljamo raditi na sljedećem snažnom paketu sankcija kako bismo izvršili veći pritisak na Rusiju kako bi i oni željeli mir’, rekla je Kallas.
Prema Kallas, obavještajni izvještaj o stanju ruske ekonomije sugerira da sankcije djeluju.
‘Rusi žele da mislimo da sankcije ne funkcionišu, da više štete vama nego nama. To nije istina’, rekla je.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius izjavio je da je razgovor američkog predsjednika Donalda Trumpa s liderom Kremlja Vladimirom Putinom pokazao da Rusija nije spremna ni na kakve ustupke. Dodao je da Putin odugovlači i da stoga ‘primirje još nije predviđeno’.
‘Nažalost, Putin, očigledno, kao i prije, nije zainteresiran za mir ili primirje, barem pod uvjetima prihvatljivim drugima’, rekao je ministar.
Uprkos glasnim izjavama o želji za mirom, telefonski razgovor između američkog predsjednika i ruskog lidera nije donio nikakav napredak. Svijet je vidio samo još jednu pauzu: iluziju pregovora bez rezultata. Ovo izvještava The Telegraph.
Očekivanja da će Trump zauzeti čvrst stav, postaviti ultimatum Kremlju, prijeteći novim sankcijama, nisu se ostvarila, napominje publikacija. Putin je, sa svoje strane, izrazio spremnost da razgovara o mirovnom sporazumu. Ali dalje od toga, stvari se nisu pomjerile naprijed. Pa šta je sljedeće?
‘Sporazum o nastavku pregovora je vrlo niska letvica’, naglašava The Telegraph. Prava neslaganja ostaju neriješena: budućnost ukrajinskih teritorija, status vojske, sigurnosne garancije, odnosi s NATO-om. Pitanje ‘šta dalje?’ ostaje bez odgovora. Ima li Trump plan B u slučaju da pregovori propadnu? Ako ne, morat će ga hitno potražiti. Izbor je uzak: ili povratak Bidenovoj politici s vojnom podrškom Ukrajini i pojačanim sankcijama ili povlačenje iz procesa i predaja inicijative Evropljanima.
Brojni lideri EU zabrinuti su da američki predsjednik Donald Trump odustaje od svojih napora da zaustavi rat između Rusije i Ukrajine. O ovome piše Bloomberg. Prije sedmicu dana, kada je Trump pozvao na tridesetodnevno primirje i zaprijetio sankcijama Rusiji, evropski lideri su bili oduševljeni. Ali Trumpov razgovor s ruskim diktatorom Vladimirom Putinom razočarao je Evropu. Nakon razgovora s Putinom, Trump je rekao da će Ukrajina i Rusija započeti mirovne pregovore, vjerovatno bez Sjedinjenih Američkih Država.
Istovremeno, američki predsjednik nije govorio o sankcijama i nije govorio o pritisku na ruskog predsjednika.
‘Mirovni planovi američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu zasnovani su na tri iluzije.’
O tome izvještava The Washington Post (WP). Prva iluzija je da Putin navodno želi mir. Međutim, u stvarnosti, ruski predsjednik je odlučan da pobijedi i to je više puta potvrdio frazom o uklanjanju temeljnih uzroka sukoba. Trumpova druga greška je uvjerenje da će Rusija biti ‘rudnik zlata’ za Sjedinjene Američke Države. On njeguje ovu ideju od 1980-ih.
Zapadni ekonomisti koji proučavaju Rusiju odbacuju ovo gledište. Rusija ostaje korumpirana zemlja sa loše upravljanom ekonomijom koja zavisi od izvoza energije i minerala. Treća greška je to što se Ukrajinu može prisiliti na predaju. Trumpova fraza ‘nemate karte’ suočava se sa snažnom podrškom Evrope, sigurni su novinari.
Prošlog mjeseca, američki predsjednik je upozorio da Rusija ne bi trebala napadati civilnu infrastrukturu. Ali u noći između 18. i 19. maja, Rusija je izvela svoj najveći napad dronovima na ukrajinske gradove u cijelom ratu. Stoga nije bez razloga što razgovor između Putina i Trumpa jasno daje do znanja da je bilo kakvo primirje ili mirovni sporazum još uvijek daleko iza horizonta. Potrebno je dvoje da bi se želio mir. Dovoljno je samo jedan da neko želi rat. Dakle, da bismo natjerali Moskvu da želi mir, moramo povećati pritisak na Rusiju.”