Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” analizira posljedice Trumpovog približavanja Moskvi kroz dogovor o ruskom dizelskom gorivu, pritiske na Ukrajinu da obustavi napade na ruske rafinerije, zahtjeve za održavanje izbora te moguće ograničavanje američke vojne i tehnološke podrške Kijevu.
U nastavku u cijelosti donosimo njegovu novu kolumnu.
Sporazum između SAD-a i Rusije o dizelskom gorivu bio je prilično neočekivan za međunarodnu zajednicu. Izaslanici Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner, objasnili su ukrajinskoj delegaciji u Miamiju, gdje su 9. oktobra održani pregovori, da bi navodni sporazum o isporuci 2,25 miliona barela ruskog dizela mogao vratiti Moskvu za pregovarački sto. Ukrajinski zvaničnici skeptično su prihvatili takav pristup. Prema pisanju Financial Timesa, američki predstavnici telefonski su kontaktirali Ukrajinu i evropske prijestolnice, zahtijevajući obustavu napada na ruske rafinerije. Američka upozorenja uključivala su čak i prijetnje obustavom razmjene obavještajnih podataka i blokiranjem mehanizama za nabavku oružja. Već u noći na 13. oktobar pet ruskih balističkih raketa pogodilo je civilnu infrastrukturu glavnog grada Ukrajine, a iz američke strane nije stiglo nikakvo upozorenje o prijetnji upotrebe balističkih raketa. To je izjavio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Trump je 9. oktobra, nakon telefonskog razgovora s Putinom, objavio da je postignut dogovor o isporuci ruskog dizelskog goriva na svjetska tržišta. Njegova administracija privremeno je ublažila sankcije na rusko gorivo. Trump je 11. oktobra također objavio da je postignuto „energetsko primirje između Ukrajine i Rusije“. Prema njegovim riječima, obje strane navodno su pristale na taj dogovor.
Trumpovo „energetsko primirje“: Kijev treba stati, ruski napadi se nastavljaju
Koncept „energetskog primirja“ Donalda Trumpa u početku obuhvata isključivo obustavu napada na rafinerije, a ne na cjelokupnu energetsku infrastrukturu. Ideja Bijele kuće zahtijeva od Ukrajine i Rusije da zaustave napade upravo na rafinerije. Obustava napada na električne mreže, trafostanice, toplane ili druge energetske objekte za sada nije predviđena ovim planom. Američki predsjednik insistirao je na tome da „energetsko primirje“ stupi na snagu odmah. Predsjednik Volodimir Zelenski prvobitno je izjavio da je ta najava za Ukrajinu bila novost, ali da je Kijev spreman podržati uzajamnu obustavu napada ako Moskva zaista pristane na takav dogovor i bude ga poštovala. Istovremeno, ukrajinska strana smatra američke uslove jednostranim, jer Rusija ima desetine rafinerija, dok Ukrajina ima samo jednu, koja je već odavno izbačena iz funkcije ruskim napadima.
Samo nekoliko sati nakon Trumpove izjave, Rusija je napala elektrane u Ukrajini. Njemački kancelar Friedrich Merz, nakon razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, pozvao je Rusiju da prihvati primirje koje bi obuhvatilo energetsku infrastrukturu. Prema riječima Zelenskog, uprkos Trumpovoj izjavi, ruske snage su u roku od 24 sata napale šest ukrajinskih energetskih objekata.
Trump traži izbore u Ukrajini, iz Evrope stiže drugačija poruka
Što se tiče Trumpovog zahtjeva za izbor novog predsjednika Ukrajine, koji je podržao i Elon Musk, visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je u Luksemburgu, uoči sastanka Vijeća EU za vanjske poslove, da će se „izbori u Ukrajini održati ako se na Rusiju izvrši pritisak koji će je primorati da prekine rat“.
Svoj stav o izborima u Ukrajini iznijela je i evropska komesarka za proširenje Marta Kos. Naglasila je da odluka o vlastitoj budućnosti pripada isključivo Ukrajini. „Ukrajina je suverena država i samo će Ukrajina odlučivati o pitanju izbora i svoje budućnosti“, izjavila je Kos.
Nijedna od vodećih političkih stranaka u Ukrajini nije podržala ideju Donalda Trumpa. Isto važi i za ogromnu većinu ukrajinskih građana, koji preporuku američkog predsjednika da se Volodimir Zelenski zamijeni smatraju skandaloznom. To se ne odnosi samo na političke pristalice ukrajinskog predsjednika. Nametanje odluka Ukrajincima, koji se gotovo pet godina neustrašivo bore protiv ruske agresije, pa čak i kada takve zahtjeve iznosi predsjednik SAD-a, izaziva nezadovoljstvo velike većine stanovništva.
Volodimir Zelenski u Ukrajini ima brojne političke protivnike, ali okvir koji je predložio Donald Trump ponižavajući je za sve Ukrajince. Trump je i ranije imao veoma nizak nivo podrške u Ukrajini, ali je nakon sporazuma o dizelskom gorivu s Putinom i prijedloga da se Zelenski zamijeni njegova podrška pala na nivo statističke greške.
Izbori pod granatama? Zelenski postavio uslov, Moskva nudi samo jedan dan
Podsjetimo, Zelenski je izjavio da je Ukrajina spremna održati izbore za šefa države pod uslovom da Rusija pristane na potpuno 60-dnevno primirje. Moskva je ponovo odgovorila da je spremna obustaviti vatru samo na jedan dan, odnosno na sam dan glasanja. To je potpuno neprihvatljivo, jer bi se izborna kampanja morala odvijati pod stalnim ruskim granatiranjem i napadima. Ruske rakete i dronovi mogu pogoditi bilo koju tačku u Ukrajini u bilo kojem trenutku. Zbog toga se trenutno otkazuju svi javni događaji na teritoriji zemlje.
„Rusija mora prekinuti agresiju protiv Ukrajine i osigurati potpuno, trenutno i bezuslovno povlačenje svih svojih snaga i vojne opreme s cjelokupne teritorije Ukrajine, unutar njenih međunarodno priznatih granica.“
Ovo se navodi u Zajedničkoj izjavi objavljenoj tokom opće rasprave Prvog komiteta na 81. zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Dokument je podržalo 47 zemalja. U izjavi se naglašava da „nikakvo teritorijalno sticanje koje je rezultat prijetnje silom ili njene upotrebe ne može biti priznato kao zakonito“.
U dokumentu se također osuđuju kontinuirani ruski napadi koji dovode do pogibije civila i uništavanja objekata, uključujući kritično važnu energetsku infrastrukturu. Potpisnice izjave pozvale su Rusiju da prihvati potpuno i bezuslovno primirje kao prvi korak ka obnovi mira.
Evropa ide u suprotnom pravcu od Trumpa: Traže nove sankcije Moskvi
Lideri Evropske unije istovremeno planiraju pozvati na dalje pooštravanje sankcija protiv Rusije, uključujući mjere usmjerene na smanjenje prihoda Moskve od nafte. O ovoj inicijativi razgovara se na samitu EU-a u Briselu, u kontekstu neslaganja s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je s Putinom dogovorio ublažavanje ograničenja na izvoz ruskog dizelskog goriva.
Ono što je posebno opasno za Kijev jeste mogućnost da američki predsjednik Donald Trump pokuša nagovoriti Elona Muska da ograniči rad satelitskog komunikacijskog sistema Starlink u Ukrajini, usljed zaoštravanja odnosa s Volodimirom Zelenskim. Ovaj rizik pojavljuje se upravo u trenutku kada Kijev pokušava dobiti dozvolu za korištenje Starlinka za napade na vojne ciljeve na teritoriji Rusije, dok je vlasnik kompanije SpaceX javno podržao Trumpovu kritiku ukrajinskog predsjednika.
Pobuna i u Washingtonu: Senatori traže povlačenje odluke o ruskom dizelu
Istovremeno, 12 senatora iz Republikanske i Demokratske stranke pozvalo je Trumpovu administraciju da povuče dozvolu za uvoz ruskog dizelskog goriva. U zajedničkoj izjavi od 11. oktobra podsjetili su na zabranu uvoza ruskih energenata koju je Kongres usvojio 2022. godine, ističući da je odluka administracije u suprotnosti s tim zakonom. Senatori su naveli da se administracija nije konsultovala s Kongresom niti je dostavila zakonom propisano obrazloženje svoje odluke.
Većini analitičara jasno je da je jedan od razloga naglog rasta cijena dizela na svjetskim tržištima rat s Iranom, koji traje već sedmi mjesec. Upravo s njegovim početkom cijene su počele naglo rasti. Ukrajina već dvije godine napada ruske rafinerije nafte, ali to prije rata u Zaljevu nije uticalo na svjetske cijene dizela, iako je nanosilo ozbiljne probleme zvaničnoj Moskvi.
Sporazumom o dizelskom gorivu predsjednik Trump bacio je pojas za spašavanje Putinu, koji se trenutno suočava s ozbiljnim ekonomskim problemima. Moskva bi na taj način mogla zaraditi gotovo četiri milijarde dolara. Umjesto uvođenja „paklenih sankcija“ Rusiji zbog prodaje naftnih derivata, kao i zemljama koje kupuju rusko gorivo, američki predsjednik čini upravo suprotno – kupuje dizel od Moskve.
Inicijativa republikanskog senatora Grahama, koji se zalagao za uvođenje sankcija protiv ruske trgovine dizelskim gorivom, pretvorila se u svojevrsno dizelsko spašavanje Rusije. Kao rezultat toga, pokojni senator Graham doslovno se prevrće u grobu zbog postupaka predsjednika kojem je toliko vjerovao. Ukrajinski narod dobija novu seriju udara ruskih balističkih raketa, bez odgovarajućeg američkog upozorenja na opasnost, dok Kijev gubi izglede da od američke strane dobije dozvolu za korištenje Starlinka u napadima na Rusiju. Naprotiv, pojavljuje se prijetnja isključivanja Starlinka koji koristi ukrajinska vojska. Washington čak prijeti i obustavom prodaje naoružanja Ukrajini.
Trump je izvukao sve ruske adute iz rukava i želi okončati rat koji smatra svojevrsnom igrom, i to pod uslovima koji su veoma bliski zahtjevima Moskve. Osim toga, zahtijeva i smjenu predsjednika Ukrajine. Situacija za Kijev djeluje izuzetno složeno. Međutim, evropske zemlje sada pokazuju veliku solidarnost s Ukrajinom. One su već moralno spremne zamijeniti američku podršku Kijevu evropskom podrškom, nastaviti vršiti ekonomski pritisak na Putina putem sankcija, umjesto da od njega kupuju dizelsko gorivo. I konačno, nakon 3. novembra moglo bi se dogoditi da se pojavi zahtjev za smjenu predsjednika – ali ne ukrajinskog.