Američki predsjednik Donald Trump započeo je rat prije tri mjeseca sa svog imanja Mar-a-Lago, kada je putem video poruke na društvenoj mreži Truth Social saopštio da su počele teške vojne operacije protiv Irana.
Kako je nedugo zatim pojasnila portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt, razlog zbog kojeg predsjednik vodi zemlju u još jedan bliskoistočni rat bila je njegova “na činjenicama utemeljena intuicija” da Iran predstavlja neposrednu i direktnu prijetnju Sjedinjenim Američkim Državama, piše Deutsche Welle.
U vojnom smislu, Trump tvrdi da za američke trupe stvari idu odlično i da situacija na ratištu zaslužuje ocjenu 15 na ljestvici od jedan do deset. Ipak, unutar njegovog pokreta MAGA mnogi su ogorčeni.
Čak i Trumpu skloni publicisti, poput najpoznatijeg podcastera Joea Rogana, ne mogu pratiti ovaj smjer, nazivajući vanjskopolitički kurs suludim. Rogan ističe da postoji očigledna proturječnost između onoga što je predsjednik obećao u predizbornoj kampanji i ovoga što sada radi, zbog čega se mnogi osjećaju prevareno.
Svjetska ekonomija u šahu
Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da malo ko u SAD-u doživljava Iran kao veliku prijetnju. Teheran na napade odgovara upravo onako kako se u Washingtonu decenijama i očekivalo: izvodi napade na ciljeve s druge strane Perzijskog zaljeva i proglašava moreuz Hormuz zatvorenim.
Zbog toga su cijene energenata na globalnom nivou vrtoglavo porasle, a Iran drži svjetsku ekonomiju u šahu. Trump je ostao iznenađen ovakvim razvojem događaja, tvrdeći da ga niko nije upozorio da će Iran tako postupiti.
Većina Amerikanaca od samog početka je bila protiv ovog rata, koji sada za Trumpa postaje politički otrov na domaćem terenu. Na novinarsko pitanje kako ponovo sniziti cijene benzina, njegov odgovor s kraja marta bio je da bi jednostavno trebalo “izaći iz Irana”, što će se dogoditi “vrlo brzo”.
Rat prate i bezbrojne predsjednikove objave na mreži Truth Social u kojima ponekad prijeti genocidom, zatim nagovještava skori mir, zahtijeva bezuslovnu predaju, te neprestano napada saveznike iz NATO-a koji odbijaju ući u rat.
Teheran iskorištava Trumpovu slabost
Jedno je jasno: Trump nema rješenje jer se taktički uspjesi njegove vojske ne pretvaraju u stratešku pobjedu. Povratak teškom bombardovanju nije opcija, djelomično i zbog toga što su se zalihe municije drastično smanjile.
Predsjednikove haotične poruke Irancima signaliziraju da Trump, što se sukob duže oteže, postaje sve nestrpljiviji i želi ga okončati.
Iranske vlasti tu slabost vješto iskorištavaju tako što odugovlače pregovore i time pogoršavaju njegove unutrašnjopolitičke probleme. Vodstvo u Teheranu je preživjelo vojni pritisak, a analitičari iz washingtonskog think-tanka Carnegie Endowment for International Peace ističu da Iran uopšte nije spreman na značajne ustupke.
Iako je Trump uveliko smanjio svoje ambicije i sada je usredotočen isključivo na to da moreuz Hormuz ostane otvoren, okončanje sukoba još uvijek nije ni na vidiku.