Eksperiment počinje u februaru. Tada će 45 firmi i organizacija u Njemačkoj na šest mjeseci uvesti četverodnevnu radnu sedmicu. Zaposlenici će dobivati punu plaću, iako provode manje vremena na poslu. Taj projekt je pokrenula konsultantska kuća za menadžment Intraprenoer, koja surađuje s neprofitnom organizacijom 4 Day Week Global (4DWG).
Ali, kako bi to trebalo funkcionirati u praksi? Posebno ako se uzme u obzir da u Njemačkoj vlada nestašica kvalificirane radne snage.
Predlagači tvrde da bi četverodnevna radna sedmica pomogla u nedostatku kvalificiranih radnika tako što povećava produktivnost zaposlenih, piše Deutsche Welle. Argument: oni koji rade samo četiri umjesto pet dana su motiviraniji i samim time produktivniji. Osim toga, ovo bi moglo zanimati i one koji ne žele raditi pet dana.
Četverodnevna radna sedmica je već isprobana u praksi. Organizacija 4DWG od 2019. godine provodi takve pilot programe u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Australiji, Irskoj i SAD-u. Prema podacima ove nevladine organizacije, do sada je sudjelovalo više od 500 kompanija. Čini se da rezultati potvrđuju nade u pozitivne efekte.
U Velikoj Britaniji je u ovaj eksperiment bilo uključeno 2900 zaposlenih u financijskom sektoru, IT sektoru i građevinarstvu, u online trgovini, studijima za animaciju, marketingu ili u kioscima s brzom hranom.
Prema naučnicima iz Cambridgea i Bostona, smanjen je broj dana bolovanja za oko dvije trećine, a skoro 40 posto zaposlenih je reklo da su se poslije eksperimenta osjećali manje pod stresom nego ranije. Pored toga, broj zaposlenih koji su dali otkaz pao je za 57 posto, a naučnici su registrovali prosječno povećanje prometa za oko 1.4 posto. Najmanje 56 od 61 kompanija koje su sudjelovale u eksperimentu je izjavilo da želi zadržati četverodnevnu radnu sedmicu i nakon završetka testne faze.
Hoće li, dakle, od februara nadalje Nijemci sa zavišću gledati na sudionike probnog projekta? Ne nužno, pokazalo je istraživanje sindikalne zaklade Hans Boeckler. Shodno tome, skoro tri četvrtine stalno zaposlenih željelo bi četverodnevnu radnu sedmicu s istom plaćom. Osam posto smatra da je četverodnevna radna sedmica dobra, čak i sa smanjenim plaćama. Ali 17 posto odbija kraće radno vrijeme.
Kompanije koje sada sudjeluju u četverodnevnom probnom projektu u Njemačkoj prijavile su se prije nekoliko mjeseci. I upravo tu počinje problem, kaže analitičar za tržište rada Enzo Weber, koji je kritičan prema rezultatima prethodnih pilot projekata. On provodi istraživanja na Sveučilištu u Regensburgu i na Institutu za tržište rada i istraživanje zanimanja.
On kaže da se za ovakve projekte prijavljuju samo kompanije za koje je četverodnevna radna sedmica pozitivna. Osim toga, ne samo da bi se time skratilo radno vrijeme, već́ bi se promijenili i procesi rada i organizacija. Ako onda dođe do povećanja produktivnosti, to ne mora biti uzročno povezano s kraćim radnim vremenom, kaže Weber.
Upitni su i pozitivni rezultati jer bi skraćenje radne sedmice najvjerojatnije rezultiralo intenziviranjem rada, smatra Weber. Društveni, komunikativni i kreativni elementi ostaju po strani.
„Firme obično ne osjete posljedice odmah, već́ srednjoročno”, ističe naučnik i upozorava da su studije razrađene da traju samo šest mjeseci.
Holger Schäfer iz Instituta za njemačko gospodarstvo također vjeruje da bi uvođenje četverodnevnog radnog tjedna širom Njemačke bilo kontraproduktivno. „Ono što može izgledati razumno s mikroekonomskog gledišta – na primjer, ako konkurenti s četverodnevnim radnim tjednom mogu privući deficitarne radnike – nestaje kada se promatra s makroekonomskog gledišta. Ako sve tvrtke skrate radno vrijeme na kraju dolazi do deficita radnog vremena”, kaže Schäfer.
Ali i pored svih kritičnih argumenata, zanimljivo je da sindikat IG Metal već́ duže poziva na skraćenje radnog vremena. A već sada zaposleni u industriji čelika rade 35 sati sedmično.