20 C
Sarajevo
13.09.2025

U Poljskoj se sve više osoba prijavljuje na vojnu obuku usljed straha od ruske agresije

Za mnoge u Poljskoj, koja je decenijama trpjela dominaciju Moskve pod Sovjetskim Savezom, strah od ruskog neprijateljstva i dalje je veoma prisutan.

Hiljade Poljaka prijavljuju se na dobrovoljnu vojnu obuku dok poljska vojska nastoji popuniti svoje redove profesionalnim i dobrovoljnim osobljem usred rastuće zabrinutosti zbog ruske vojne agresije.

Šest kilometara od ruske granice na sjeveru Poljske, administrativna službenica Agnieszka Jedruszak kopa rov. Ponesena strahom od rata s Rusijom, želi biti u stanju da odbrani svoju porodicu, uključujući i svog 13-godišnjeg sina.

“Učinila bih sve da zaštitim svoje dijete. I svakako bih željela da se borim da ga odbranim”, rekla je Jedruszak, odjevena u vojnu uniformu, s licem premazanim maskirnim bojama.

- OGLAS -

Za mnoge u Poljskoj, koja je decenijama trpjela dominaciju Moskve pod Sovjetskim Savezom, strah od ruskog neprijateljstva i dalje je veoma prisutan.

Ta zabrinutost dodatno je porasla ove sedmice nakon što je Poljska oborila ruske dronove u svom zračnom prostoru u srijedu, što je prvi put da je neka članica NATO vojnog saveza pucala tokom rata Rusije u Ukrajini.

- Advertisement -

Kremlj je ove sedmice optužio zapadne zemlje za “emocionalno preopterećenje” i neprijateljstvo prema Rusiji, za koju tvrdi da im ne prijeti.

Jedruszakina vojna obuka odvijala se u Braniewu, na poligonu za južnokorejske tenkove K-2, nakon što je Poljska 2022. naručila njih 180 u sklopu velikog sporazuma o vojnoj saradnji. Smješten među šumama i pješčanim terenima, poligon je odjekivao tutnjavom tenkovskih motora i povicima zapovijedi.

Dok pokušava ostati fokusirana u svakodnevnom životu, Jedruszak kaže da se željela pripremiti za “novu stvarnost”.

“Uvijek mi je negdje u pozadini misli: ta pomisao da bi se nešto moglo dogoditi”, rekla je 36-godišnjakinja, koja je razgovarala s Reutersom prije ove sedmice i upada drona.

Više od 20.000 Poljaka prijavilo se za dobrovoljnu vojnu obuku u prvih sedam mjeseci 2025. godine, što je u skladu s rekordnim nivoima prošle godine, prema pukovniku Grzegorzu Wawrzynkiewiczu, šefu Centralnog vojnog regrutnog centra Poljske.

On očekuje da će do kraja godine oko 40.000 dobrovoljaca završiti vojnu obuku, više nego dvostruko u odnosu na 16.000 iz 2022., što odražava porast javnog angažmana od ruske invazije na Ukrajinu.

Od početka rata 2022. Poljska je više nego udvostručila vojnu potrošnju sa 2,2 posto ekonomskog učinka na 4,7 posto ove godine, što je najviši omjer vojne potrošnje u 32-članoj NATO alijansi, daleko ispred etabliranih evropskih sila poput Njemačke, Francuske i Britanije.

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, koji je doveo u pitanje svoju spremnost da brani saveznike iz NATO-a, ponovo je potaknuo evropske strahove u vezi s pouzdanošću američkih sigurnosnih garancija.

Poljski premijer Donald Tusk, koji je odrastao pod komunističkom vlašću, bio je na čelu poziva evropskim liderima da preuzmu više odgovornosti za vlastitu odbranu.

“Zemljama koje nemaju sjećanje na rusku okupaciju ili sovjetsku okupaciju teže je da zamisle za šta se to borite”, rekao je Gustav Gressel, stručnjak za Rusiju i odbrambenu politiku te istraživač na Nacionalnoj odbrambenoj akademiji u Beču.

U strahu od prijetnje s istoka, Poljska je u maju prošle godine pokrenula izgradnju dugog fortifikacionog “Istočnog štita” duž svojih granica s Bjelorusijom i ruskom enklavom Kalinjingrad, kombinujući dugačke dijelove protivtenkovskih barijera poznatih kao “ježevi” s naprednim nadzornim i elektronskim ratnim sistemima.

Tuskova vlada također premješta vojne jedinice na istok kako bi iskoristila jače regrutne baze.

“Ljudi će raditi i služiti na mjestima gdje će braniti svoje vlastite domove”, rekao je zamjenik ministra odbrane Pawel Zalewski.

Fokus poljskog vojnog restrukturiranja je na mobilnosti, oklopnim kapacitetima, protivzračnoj odbrani i logističkim operacijama, kažu zvaničnici.

Wawrzynkiewicz, šef regrutacije, rekao je da napori imaju za cilj jačanje vojne spremnosti i prisutnosti blizu poljske granice, dok istovremeno otvaraju nova radna mjesta u regiji s visokom stopom nezaposlenosti, historijski gledano.

Prolazak vojne obuke ne znači automatski obavezu služenja u ratu; program je osmišljen da bude fleksibilan, rekli su zvaničnici. Dobrovoljci mogu odabrati da nastave u profesionalnoj vojnoj službi, da se pridruže Teritorijalnim odbrambenim snagama (WOT) ili da ostanu dio aktivne ili pasivne rezerve.

Oni koji se pridruže WOT-u obično služe skraćeno radno vrijeme u svojim regijama i mogu biti pozvani u slučaju vanrednih situacija ili tokom povišenih prijetnji, uključujući prirodne katastrofe ili granične krize, kao što je bila 2021. kada je Bjelorusija usmjerila desetine hiljada migranata prema Poljskoj tokom napetosti s Evropskom unijom.

Dobrovoljci treniraju zajedno s profesionalnim vojnicima, ali nisu raspoređeni u redovne jedinice osim ako se formalno ne prijave. Struktura omogućava izgradnju skalabilne sile koja može podržati poljsku odbrambenu strategiju u trenucima potrebe, slično sistemima koji se koriste u Litvaniji i Njemačkoj.

Zamjenik ministra odbrane Cezary Tomczyk rekao je za Reuters da, čak i uz napredak u ratnoj tehnologiji, obuka dovoljnog broja osoblja ostaje ključna za sposobnost Poljske da se odbrani.

“Kada dođe do rata ili neke vrste prijetnje rata, najvažnije su najosnovnije stvari: to su gorivo, municija i ljudi”, rekao je on.

Poljska ima treću najveću vojsku u NATO-u, nakon Sjedinjenih Država i Turske, sa 216.000 pripadnika, prema procjenama alijanse.

To je i dalje zasijenjeno veličinom ruske vojske, koju je predsjednik Vladimir Putin u septembru naredio da se poveća za 180.000 vojnika na 1,5 milion aktivnih službenika.

Ipak, Poljska je posljednjih godina brzo povećala svoje oružane snage, od devete najveće NATO vojske 2014., i planira dodatno povećanje broja za gotovo trećinu u narednoj deceniji.

Poljsko smanjenje i starenje populacije predstavlja izazov, ali zvaničnici se nadaju da će nove inicijative pomoći da se to prevaziđe.

Dok su neke druge evropske članice NATO-a, uključujući Finsku i baltičke države, također povećale svoje vojne redove, tradicionalne evropske sile poput Njemačke i Britanije imaju poteškoća.

Uprkos povećanoj vojnoj potrošnji i modernizaciji, Njemačka se suočava s upornim problemima u regrutaciji, s oko 20.000 nepopunjenih mjesta i visokom stopom odustajanja među regrutima.

Bundeswehr trenutno broji oko 180.000 aktivnih pripadnika, ispod cilja od 203.000 postavljenog 2018. i daleko od 260.000 koji je nedavno predložio ministar odbrane Boris Pistorius.

Britanija je pokrenula inicijative za zadržavanje kadra, ali se i dalje suočava s niskim brojem novih prijava i slabim moralom. Britanska vojska trenutno ima oko 71.000 obučenih vojnika s punim radnim vremenom, što je njen najmanji broj u više od 300 godina, i pad sa oko 102.000 iz 2010.

Gressel, istraživač na Nacionalnoj akademiji u Beču, rekao je da je spremnost na prijavu obično veća među istočnoevropljanima nego drugdje na kontinentu.

“Oni su spremniji da se bore jer ne mogu jednostavno pobjeći”, rekao je.

Trumpov skepticizam prema NATO-u i protivljenje članstvu Ukrajine potaknuli su saveznike da preispitaju svoje odbrambene strategije. Evropske zemlje su priznale rastuću prijetnju i povećale svoju vojnu potrošnju, uključujući kroz regionalne odbrambene inicijative poput SAFE-a.

Međutim, analiza Atlantskog vijeća, think-tanka sa sjedištem u Washingtonu, zaključila je da sposobnost NATO-a da odgovori na rusku agresiju i dalje u velikoj mjeri zavisi od američkih kapaciteta, posebno u pogledu borbenih aviona, raketa i sistema protivzračne odbrane.

Rat u Ukrajini je to dodatno naglasio, pri čemu američka tehnologija prednjači i u novim oblastima poput vještačke inteligencije, dronova i satelitskih mreža, izvijestio je Reuters.

Štaviše, za razliku od Rusije, većini evropskih vojski nedostaju robusne rezerve, što otežava održivost u slučaju velikih gubitaka tokom dužeg perioda.

“Svaki sukob pokazuje jednu stvar: rezerve uvijek pobjeđuju, posebno one dugoročne”, rekao je pukovnik Pawel Wronka, vojni pomoćnik prvog zamjenika načelnika Generalštaba Poljske vojske, za Reuters.

U februaru je Tusk najavio novi program za dobrovoljnu vojnu i civilnu obuku od sljedeće godine, s ciljem da se do 2027. obuči ukupno 100.000 dobrovoljaca.

Prema javnim procjenama NATO-a, Rusiji treba nekoliko godina da bude spremna za rat sa Zapadom.

- OGLAS -

Pročitajte još

NAJNOVIJEFACE.BA