Bivši ukrajinski ambasador u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” piše o situaciji u Ukrajini, prenoseći aktuelna dešavanja koja su potaknuta ruskom agresijom na Ukrajini.
“U noći 9. juna, ruska strana je ponovo pokrenula masovni raketni napad na Ukrajinu. Neprijatelj je koristio 499 jedinica za zračni napad: 479 jurišnih bespilotnih letjelica tipa Šahed i razne tipove simulatorskih bespilotnih letjelica, četiri aerobalističke rakete X-47 M2 Kinžal, deset krstarećih raketa X-101, tri krstareće rakete X-22, 2 proturadarske rakete X-31P i jednu krstareću raketu X-35.
Ukrajinska protuzračna i raketna odbrana neutralizirala je 479 neprijateljskih jedinica za zračni napad. 292 su oborena vatrom, 187 je izgubljeno na lokaciji: 277 neprijateljskih bespilotnih letjelica tipa Šahed i drugih tipova bespilotnih letjelica oboreno je vatrom, 183 su potisnute na lokaciji radio-elektronskim sredstvima; oboreno je deset krstarećih raketa X-101; četiri aerobalističke rakete X-47 M2 Kinžal; dvije krstareće rakete X-22, 2 proturadarske rakete X-31P; jedna krstareća raketa X-35.
Ovo je rekord ukrajinske strane u obaranju ruskih raketa i dronova za zračni napad. Gotovo sve ruske rakete su oborene osim jedne, a pogođeno je 460 ruskih borbenih dronova od 479. Da bi se postigao mir koji Moskva toliko izbjegava, potrebno je održavati i povećavati pritisak na Rusiju, a ne tražiti načine da se ona ‘smiri’.
Međunarodne sankcije protiv Rusije, diplomatska izolacija Kremlja i vojna pomoć Ukrajini glavne su komponente pritiska na državu agresora. Ruska neosjetljivost na sankcije i politički pritisak je propagandni mit Kremlja: pod teretom sankcija, Moskva je bila prisiljena ući u proces pregovora.
Moskva trenutno vještački odugovlači pregovore, ali sve veći pritisak na Rusiju će konačno prisiliti diplomatiju Kremlja da zaista djeluje. Nove sankcije Sjedinjenih Država, koje će smanjiti sposobnost Rusije da vodi rat protiv Ukrajine, trebale bi igrati važnu ulogu u prisiljavanju agresora na mir.
Istovremeno, Kijev čini sve što je moguće da okonča rat i postigne stabilan mir. U međuvremenu, propaganda Kremlja širi lažnu tvrdnju da su ruske trupe navodno već ušle na teritoriju Dnjepropetrovske oblasti Ukrajine.
Ova informacija nije istinita: borbe se nastavljaju unutar Donjecke oblasti, a u Dnjepropetrovskoj oblasti nema neprijateljskog prisustva. Ovo nije prvi put da je neprijatelj pomislio da ‘dođe’ do granica Dnjepropetrovske oblasti kako bi Putin mogao proglasiti još jednu nepostojeću ‘pobjedu’.
Ruske specijalne službe stalno šire lažne tvrdnje o ‘slomu fronta’, ‘kotlovima’ i ‘okruživanju’ ukrajinskih jedinica kako bi proširile paniku u ukrajinskom društvu i okupile redove među ruskim građanima, posebno onima koji su skeptični prema potrebi nastavka rata. Ustvari, Ukrajinske odbrambene snage efikasno pružaju otpor okupatorima: gubici Ruskih oružanih snaga već su dostigli skoro milion. 997 hiljada ruskih vojnika je poginulo i ranjeno, a to su nepovratni ruski gubici. Putinu je sve teže pretvarati se da se ništa kritično ne dešava za Rusku vojsku. Osim toga, Ukrajina je negirala ruske izjave da je Kijev odgodio razmjenu zarobljenika na neodređeno vrijeme.
Podsjećamo, tokom druge runde mirovnih pregovora u Istanbulu 2. juna, strane su se složile da razmijene zarobljenike i vrate tijela 12.000 poginulih vojnika, po šest hiljada sa svake strane. Međutim, Vladimir Medinski, pomoćnik ruskog predsjednika koji je predvodio rusku delegaciju na pregovorima u Istanbulu, lažno je izjavio da je Kijev neočekivano odgodio razmjenu tijela poginulih vojnika na neodređeno vrijeme.
U tom smislu, Ukrajinsko ministarstvo odbrane saopćilo je da Moskva treba da prekine “prljave igre” i vrati se konstruktivnom radu.
‘Današnje izjave ruske strane ne odgovaraju stvarnosti i prethodnim sporazumima ni o razmjeni zarobljenika ni o repatrijaciji tijela’, napisao je ukrajinski Koordinacioni štab za postupanje sa ratnim zarobljenicima.
Uprkos dogovorima postignutim tokom sastanka u Istanbulu, Rusija pokušava manipulisati razmjenom zarobljenika. U Turskoj su se ukrajinska i ruska delegacija dogovorile o razmjeni teško ranjenih i teško bolesnih ratnih zarobljenika po principu ‘svi za sve’, te o razmjeni mladih vojnika starosti 18-25 godina, kao i o repatrijaciji tijela šest hiljada poginulih vojnika sa svake strane.
Ukrajina je dostavila spiskove za razmjenu prema jasno definiranim kategorijama, dok je Rusija dostavila druge spiskove koji ne odgovaraju dogovorenom pristupu. Moskva također pokušava provoditi cinične manipulacije informacijama oko repatrijacije tijela, spekulirajući ljudskom tugom. Ukrajina se jasno pridržava sporazuma i čini sve kako bi osigurala da se razmjena dogodi i da se svi branitelji vrate kući. Nažalost, kremaljska propaganda koristi temu ratnih zarobljenika za manipulaciju javnim raspoloženjem u Ukrajini i svijetu u cjelini. S obzirom na važnost problema, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u stalnom kontaktu po ovom pitanju s ukrajinskim ministrom odbrane Umerovim, šefom Vojne obavještajne službe, Budanovom, i šefom Službe sigurnosti Ukrajine, Maljukom.
Ukrajina nastavlja činiti sve što je moguće kako bi osigurala oslobađanje svojih zarobljenika i povratak kući tijela poginulih ukrajinskih vojnika. Kijev još uvijek nije dobio kompletne spiskove od Rusije za više od hiljadu ljudi, kako je dogovoreno u Istanbulu. To jest, ruska strana pokušava igrati neku vrstu prljave političke i informacijske igre u ovim osjetljivim pitanjima ljudskih sudbina.
Zvanični Kijev smatra da je važno da postoji rezultat u razmjeni. Neophodno je da se ljudi i tijela poginulih vojnika vrate kući. Ukrajinska strana i dalje vjeruje da će biti moguće nastaviti put razmjene i čini sve što je moguće za to. I to daje rezultate. Prva grupa ukrajinskih zarobljenika vratila se u Ukrajinu. Ako se Rusi ne pridržavaju sporazuma čak ni u tako osjetljivim humanitarnim pitanjima, onda to uveliko potkopava sve međunarodne napore, a posebno napore Sjedinjenih Američkih Država u vezi sa svim pregovorima o prekidu vatre i korištenju mirovne diplomatije. Osim toga, Rusija nastavlja sistematski isključivati stanovnike privremeno okupiranog Krima iz procesa razmjene zarobljenika, odbijajući da ih vrati Ukrajini. Ovo je saopćila javna organizacija ‘Udruženje rođaka političkih zatvorenika Kremlja’.
Kako je izjavio šef ove organizacije, Igor Koteljanets, Rusija odbija vratiti krimske civilne zatvorenike, jer ih zbog prisilnog ‘pasoširanja’ nakon ilegalne okupacije ukrajinskog poluotoka smatra svojim građanima. Prema njegovim riječima, tokom posljednje rusko-ukrajinske razmjene zatvorenika, 120 ukrajinskih civilnih talaca vraćeno je kući. Međutim, još jednom, među oslobođenima nije bilo nijednog stanovnika Krima, čak ni onih koji su u kritičnom stanju.
‘Kada je ukrajinska strana govorila o zatvorenicima porijeklom s Krima koji su dobili ruske pasoše, neki od njih dobrovoljno, a apsolutna većina prisilno, Moskva je jednostavno odgovorila da su to navodno njeni građani i da Rusija neće razgovarati o njihovoj razmjeni. Kremlj se nada da će se nekako igrati njihovim teškim sudbinama i ucjenjivati Ukrajinu’, napominje I. Koteljanets.
Međutim, Moskva u tome neće uspjeti, s obzirom na principijelan stav zvaničnog Kijeva i ozbiljan stav ukrajinske strane prema rješavanju svih problematičnih pitanja razmjene zatvorenika.”