Venezuela je bogata prirodnim resursima. Ima najviše nafte na svijetu, ali i značajne količine plina, željeza, boksita, čelika, mangana, zlata i dijamanata. Bogata je i vodom i šumama. Tu je i ugalj, ali ne u količinama u kojima ima ostale spomenute resurse.
Procjena je da ova država, s površinom od devetsto šesnaest hiljada četiristo četrdeset pet kilometara kvadratnih i oko trideset miliona stanovnika, ima oko tri stotine tri milijarde barela nafte. Poređenja radi, Sjedinjene Američke Države imaju pedeset pet milijardi barela nafte, čime su devete u svijetu po zalihama. Dakle, Venezuela ima oko pet puta više „crnog zlata“ od SAD-a.
Gdje su venecuelanska naftna polja
Naftne rezerve Venezuele prvenstveno se nalaze u Pojasu Orinoco, prostranom području na istoku zemlje, površine oko pedeset pet hiljada kilometara kvadratnih. Na ovom području nalazi se ekstra teška sirova nafta, koja je vrlo viskozna i gusta, zbog čega je znatno teža i skuplja za eksploataciju od konvencionalne sirove nafte.
Za eksploataciju nafte u ovom dijelu svijeta potrebna je napredna tehnologija, poput ubrizgavanja pare i miješanja s lakšom sirovom naftom kako bi bila tržišno prihvatljiva. Zbog svoje gustoće i visokog udjela sumpora, ekstra teška sirova nafta obično se prodaje s popustom u odnosu na lakšu sirovu naftu.
U eksploataciji nafte dominira državna naftna kompanija Petróleos de Venezuela, S.A. (PDVSA). Riječ je o kompaniji suočenoj s brojnim izazovima, među kojima su zastarjela infrastruktura, nedovoljna ulaganja, loše upravljanje i međunarodne sankcije. Sve to ograničava Venezuelu da u potpunosti iskoristi svoje ogromne rezerve nafte.
Venezuela je među zemljama s najnižim cijenama goriva na svijetu, prvenstveno zbog opsežnih vladinih subvencija. Naime, benzin od devedeset pet oktana košta nula cijelih osamdeset četiri bolivara, odnosno oko nula cijelih nula šest konvertibilnih maraka po litru. Gorivo je neznatno skuplje samo u Libiji i Iranu. Poređenja radi, prosječna cijena benzina u svijetu iznosi jedan cijeli dvadeset devet američkih dolara, odnosno oko dvije cijele sedamnaest konvertibilnih maraka po litru.
Koliki je izvoz nafte
Prema podacima Opservatorija ekonomske složenosti, Venezuela je tokom dvije hiljade dvadeset treće godine izvezla naftu u vrijednosti od oko četiri cijele nula pet milijardi američkih dolara, odnosno približno šest cijelih osam milijardi konvertibilnih maraka. To je znatno manje u odnosu na Saudijsku Arabiju, koja je izvezla naftu u vrijednosti od oko sto osamdeset jedne milijarde dolara, Sjedinjene Američke Države sa oko sto dvadeset pet milijardi dolara te Rusiju sa oko sto dvadeset dvije milijarde dolara. Treba podsjetiti da Venezuela izvozi i manje količine rafiniranih naftnih derivata, poput benzina i dizela.
Zašto je izvoz smanjen
Venezuela je bila jedna od osnivačica Organizacije zemalja izvoznica nafte. Nekada je bila jedan od vodećih svjetskih izvoznika nafte, posebno nakon osnivanja PDVSA-e i nacionalizacije stranih naftnih kompanija. Krajem devedesetih i početkom dvije hiljaditih godina samo je Sjedinjenim Američkim Državama dnevno isporučivala između milion i po i dva miliona barela nafte, a američko tržište bilo je jedno od njenih najvećih stranih tržišta.
Međutim, izvoz se počeo naglo smanjivati krajem devedeset osme godine, kada je Hugo Chávez izabran za predsjednika. Chávez je preoblikovao naftni sektor zemlje, nacionalizirao imovinu, restrukturirao PDVSA-u i dao prioritet ciljevima unutrašnje politike u odnosu na tradicionalna izvozna tržišta.
Politička nestabilnost, loše upravljanje PDVSA-om i nedovoljna ulaganja u infrastrukturu doveli su do značajnog smanjenja eksploatacije nafte. Situacija se dodatno pogoršala nakon što je Nicolás Maduro naslijedio Cháveza na predsjedničkoj funkciji. Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa u njegovom prvom mandatu, tokom dvije hiljade sedamnaeste godine, uvela je sankcije Venezueli, a dvije godine kasnije dodatno ih pooštrila.
Time je ograničena sposobnost Venezuele da prodaje sirovu naftu Sjedinjenim Američkim Državama, kao i njen pristup međunarodnim finansijskim tržištima. U takvim okolnostima, Venezuela se okrenula izvozu prema Kini, koja je postala njen najveći kupac nafte. Među velikim kupcima su i Indija i Kuba, piše Al Jazeera.
Trumpove namjere
Amerika je danas, dva sata poslije ponoći, vojno napala Venezuelu te je tom prilikom uhapsila Nicolása Madura i njegovu suprugu Ciliu Flores. Donald Trump najavio je da će američko pravosuđe njih dvoje procesuirati zbog saradnje s narkokartelima, čime su, kako tvrdi, nanijeli štetu Sjedinjenim Američkim Državama.
Američki predsjednik, kao i drugi visoki zvaničnici te zemlje, u više navrata su jasno poručili da su nezadovoljni i venecuelanskom politikom upravljanja naftnim resursima. Posebno ističu nezadovoljstvo činjenicom da je Venezuela nacionalizirala naftna nalazišta koja su ranije eksploatisale američke naftne kompanije. Zbog toga američki zvaničnici tvrde da je Venezuela „uzela ono što je pripadalo SAD-u“.
Trump je u obraćanju medijima nakon napada najavio da će američke kompanije investirati milijarde dolara u venecuelansku naftnu industriju te da će time, kako je rekao, „obogatiti Venezuelu“.
Ostali resursi
Venezuela je bogata i plinom. Procjenjuje se da ima oko pet cijelih šest triliona kubnih metara plina, čime je druga u Latinskoj Americi i među deset zemalja svijeta po rezervama ovog energenta. Najveća nalazišta nalaze se na istoku zemlje, u saveznoj državi Anzoátegui. Međutim, značajan dio tog plina ne koristi se na domaćem tržištu, već se upotrebljava u rafinerijama ili izvozi. Plinski sektor je, kao i naftni, u potpunosti pod kontrolom državne kompanije PDVSA.
Plin se uglavnom izvozi u latinoameričke i karipske zemlje, a prije uvođenja sankcija Sjedinjene Američke Države bile su najveći kupac ovog energenta. Dio je izvezen i u Evropu.
Venezuela raspolaže i sa između petnaest i dvadeset milijardi tona željeza, što je svrstava među deset najvećih latinoameričkih zemalja po rezervama ovog resursa. Ipak, nije među vodećim svjetskim izvoznicima, za razliku od Brazila ili Australije.
Osim toga, Venezuela ima:
- oko dvije milijarde tona boksita, što predstavlja umjerenu količinu za regiju u kojoj se nalazi;
- stotine miliona tona mangana, što nije velika količina u poređenju s Afrikom i Australijom;
- stotine tona potencijalnog zlata, što je manje u odnosu na Kinu, Australiju ili Rusiju, ali je u latinoameričkom kontekstu riječ o značajnoj količini;
- dijamante u količinama koje nisu presudne na svjetskom nivou, ali su vrijedne i strateški važne.
Značajna su i venecuelanska hidroenergetska i šumska bogatstva, koja dodatno potvrđuju da je riječ o jednoj od resursima najbogatijih zemalja svijeta.