Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za „Face.ba“ piše o aktuelnoj situaciji u Ukrajini i svijetu.
„2 jula ove godine, mađarski premijer Orban posjetio je Ukrajinu, što je bila njegova prva posjeta u dvanaest godina. U Kijevu se sastao s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ponudio mu ideju o ‘primirju’ i početku pregovora sa Rusijom. On je naveo da ukrajinske mirovne inicijative ‘zahtijevaju puno vremena’, te je stoga ‘zamolio Zelenskog da razmisli o tome da li je moguće drugačije: prvo prekinuti vatru, a zatim voditi mirovne pregovore. Poslije je Orban zvanično stigao u Moskvu. Tada je predsjednik Vijeća EU Charles Michel podsjetio da Mađarska, koja predsjedava Vijećem EU od 1. jula, nema mandat da pregovara uime EU sa Rusijom. Orban je 8. jula posjetio Peking, tokom kojeg je sa kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom razgovarao o svom ‘mirovnom planu’. Mađarski premijer se 10. jula u Washingtonu sastao s turskim liderom Recepom Tayyipom Erdoganom i zatražio podršku za svoju inicijativu, a već 12. jula Orban se sastao sa Trumpom, sa kojim je razgovarao o načinima za uspostavljanje mira u Ukrajini.
Kada je Viktor Orban došao je u Ukrajinu u kratku posjetu, Kijev ga je željno dočekao zbog njegovog diplomatskog gesta kao lidera susjedne države koji se nije bojao posjetiti zaraćenu zemlju. Viktor Orban je posljednji put došao u Ukrajinu prije dvanaest godina. U Kijevu su smatrali da je podrška Ukrajini dobra prilika da Mađarska ojača svoju poziciju i autoritet u EU. Diskusija o pitanjima kulturnih prava nacionalnih manjina na paritetnoj osnovi postala je pozitivan pomak. Viktor Orban je obećao da će otvoriti škole u Mađarskoj sa ukrajinskim nastavnim jezikom. U međuvremenu je najavio inicijativu za jednostrani prekid vatre u rusko-ukrajinskom ratu. Tada je predsjednik Ukrajine Zelenski upoznao mađarskog premijera sa situacijom na frontu i željom cijelog ukrajinskog naroda da se ruske trupe vrate u Rusku Federaciju na svoje lokacije. Ne obavještavajući Kijev o svojim narednim planovima, mađarski premijer je, nakon razgovora sa predsjednikom Ukrajine, odletio u Moskvu i sastao se sa ruskim diktatorom Putinom, a potom posjetio Kinu.
Nakon svoje ‘mirovne turneje’, mađarski premijer Viktor Orban napisao je pismo šefu Evropskog savjeta Charlesu Michelu, u kojem je posebno ponudio obnavljanje diplomatskih odnosa sa Ruskom Federacijom. Orban je u pismu dao ocjenu nedavnih pregovora sa čelnicima Ukrajine, Rusije, Kine, Turske i Donaldom Trumpom, te iznio neke prijedloge za razmatranje. Povodom rata Ruske Federacije protiv Ukrajine, mađarski premijer je napisao da se ‘generalno može konstatovati da će se intenzitet vojnog sukoba radikalno povećati u bliskoj budućnosti’. Orban je u svom pismu pozvao na pregovore s Kinom o ‘mirovnoj konferenciji’, obnavljanje diplomatskih odnosa s Rusijom i ‘političku ofanzivu’ protiv zemalja globalnog juga, čije je poštovanje EU navodno izgubila zbog svog stava o ratu u Ukrajini. Mađarski premijer je također pisao o svojim pregovorima s predsjedničkim kandidatom Donaldom Trumpom i kritizirao sadašnjeg predsjednika Joea Bidena, za kojeg Orban tvrdi da nije u stanju promijeniti trenutnu proratnu politiku Sjedinjenih Država. Istovremeno, šef Mađarske vlade je izrazio uvjerenje da nakon pobjede na izborima Trump neće čekati svoju inauguraciju, već će biti spreman da odmah djeluje kao mirovni posrednik, koji ima detaljne i dobro utemeljene planove za ovo. Mađarski premijer smatra i da će izborna pobjeda Trumpa skupo koštati EU, jer će se finansijski teret između SAD i EU značajno promijeniti u korist EU kada je u pitanju finansijska podrška Ukrajini.
Napomenimo da Evropska unija nije ovlastila Mađarsku da u njeno ime čini diplomatske napore. Pregovori Viktora Orbana s Putinom su u suprotnosti sa politikom EU i mogu dovesti do odluka bez presedana u kontekstu mađarskog predsjedavanja Vijećem Evropske unije. Funkcija ‘posredovanja’ pretpostavlja prisustvo zahtjeva obiju strana za posredovanje između njih. Ukrajina nije tražila od Mađarske takvu uslugu. Stoga su Orbanova putovanja imitacija mirovnog procesa kako bi se dovela u sumnju napredak na putu mira u Ukrajini i Globalnom mirovnom samitu. Istovremeno, pravna služba Evropske unije utvrdila je da su pregovori mađarskog premijera sa Putinom u suprotnosti sa sporazumima EU. Stoga države Evropske unije razmatraju različite opcije za kažnjavanje Mađarske zbog nekoordinirane posjete Moskvi. Nedavno je Evropska komisija počela da kažnjava Mađare novcem, odgađajući plaćanja. Međutim, do sada ih je Budimpešta uspjela deblokirati ili ucjenom, igranjem na ukrajinsku kartu ili nagovaranjem. Politička kazna još nije primijenjena. U međuvremenu, Evropska unija je počela da se distancira od Orbanovih političkih stavova u vezi sa ratom u Ukrajini. Predstavnici EU odbijaju da učestvuju na neformalnim sastancima pod vodstvom Mađarske ili namjerno snižavaju nivo zastupljenosti. Mađarski autoritarni lider dugo je izazivao iritaciju u Briselu. Mađarska koristi činjenicu da je Evropska unija od početka stvorena kao asocijacija vrlih država, a među procedurama EU nedostaju mehanizmi za kažnjavanje prekršilaca, a mehanizam za isključenje države iz broja članica EU ne postoji. Stoga se u Briselu to smatra nedostatkom koji se mora ispraviti.
Orbanova putovanja i sastanci su ono što su drugi zapadni lideri radili i prije potpune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, a ni tada to nije donijelo nikakav rezultat. Rusija je i dalje odlučna da pobijedi i uništi Ukrajinu, a ne da zaustavi agresiju i iskupi se za svoje zločine. Pravi put do mira je lišiti Rusiju sredstava i izgleda za nastavak agresije. Umjesto toga, Orban je pokušao preusmjeriti diskusiju u EU sa rasprave o pitanjima efektivne podrške Ukrajini na beznadežne napore za mirovne pregovore sa Ruskom Federacijom. Međutim, pravi mir može biti samo pravedan, prema Povelji UN. Ova ideja je precizno iznesena u završnom dokumentu Globalnog mirovnog samita.“