Novi predsjednik Poljske, Karol Nawrocki, odgovorio je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na čestitku povodom izborne pobjede, poručivši da dvije zemlje trebaju nastaviti partnerstvo, ali i otvoriti pitanja iz zajedničke prošlosti koja još nisu riješena.
“Radujem se nastavku partnerstva naših zemalja, zasnovanog na međusobnom poštovanju i razumijevanju. Vjerujem da je za to potreban ne samo dobar dijalog, već i rješavanje zaostalih historijskih pitanja”, poručio je Nawrocki na društvenoj mreži X, odgovarajući na poruku Zelenskog koji je Poljsku nazvao “stubom evropske sigurnosti” i “glasom slobode i dostojanstva za sve narode”.
Nawrocki, historičar po struci i bivši direktor Instituta za nacionalno sjećanje (IPN), već je ranije tokom karijere pokazivao veliko interesovanje za historijska pitanja, posebno u kontekstu poljsko-ukrajinskih odnosa.
Njegova izjava sada kao predsjednika signalizira da bi odnos dviju zemalja mogao ući u fazu u kojoj će, pored snažne političke i vojne saradnje protiv ruske agresije, biti više akcenta i na osjetljivim temama iz prošlosti – poput masakra nad Poljacima u Voliniji tokom Drugog svjetskog rata, ali i tretmana Ukrajinaca u poslijeratnoj Poljskoj, uključujući akciju “Visla”.
Nawrocki je u nastavku poruke naglasio da je Poljska bila najjači saveznik Ukrajine u borbi protiv ruske agresije.
“Nijedna druga nacija ne razumije ovu prijetnju bolje od nas i nadam se da ćemo nastaviti raditi zajedno za opće dobro, na razrješenju nerazriješene prošlosti i izgradnji sigurne budućnosti”, dodaje Nawrocki.
Jasno je da je ovakav ton novog predsjednika pokušaj da se balansira između nastavka strateške podrške Ukrajini i potrebe da se umiri rastuće nezadovoljstvo dijela poljske javnosti, posebno desnice, koja smatra da su neki historijski zločini ostali zanemareni.
Odnosi Varšave i Kijeva ostali su čvrsti tokom rata, ali su povremeno bili zategnuti zbog trgovinskih sporova, izbjegličke politike i upravo – historijskih nesuglasica. Nawrockijeva poruka sugerira da bi upravo te teme mogle biti otvorene u mjesecima koji dolaze, potencijalno i u kontekstu zvaničnih bilateralnih komisija ili zajedničkih memorijalnih inicijativa.
Kako će ukrajinska strana odgovoriti na ovaj poziv na “razrješavanje prošlosti”, ostaje da se vidi. Za sada, poruke iz Kijeva ostaju usmjerene ka evropskom jedinstvu i zajedničkom otporu ruskoj agresiji.