Donald Trump ugostio je lidere pet zapadnoafričkih zemalja u Bijeloj kući. Istovremeno je njegov tim pravio pritisak na te države da prihvate migrante koje SAD deportuju, a čije matične zemlje odbijaju da ih prime ili to čine sporo, prema internom dokumentu i izjavama sadašnjih i bivših američkih zvaničnika.
Kako piše Wall Street Journal, prije nego što su lideri Liberije, Senegala, Mauritanije, Gabona i Gvineje-Bisau stigli u Bijelu kuću na samit o ekonomskim i sigurnosnim pitanjima, State Department je svakoj od tih zemalja poslao zahtjeve da prihvate migrante, čime se naglašava povezanost agresivne deportacione politike administracije sa vanjskom politikom.
Trump je, čini se, aludirao na te zahtjeve tokom samita u srijedu.
“Nadam se da ćemo uspjeti smanjiti visok procenat onih koji ostaju nakon što im istekne viza, te također napredovati u dogovorima o sigurnim trećim zemljama” – rekao je u uvodnom govoru.
Američki prijedlog podrazumijeva da te zemlje prihvate “dostojanstven, siguran i pravovremen transfer iz Sjedinjenih Država” državljana trećih zemalja, prema internom dokumentu State Departmenta koji je dostavljen vladama u toj regiji i koji je pregledao The Wall Street Journal.
Zemlje bi se morale obavezati da neće vratiti prenesene migrante “u njihovu matičnu zemlju ili prethodno uobičajeno mjesto boravka dok se ne donese konačna odluka” o njihovim zahtjevima za azil u SAD, navodi se u dokumentu.
Nije jasno da li je neka od zemalja koje su se u srijedu sastale s Trumpom pristala na ovaj prijedlog. Nijedan od afričkih lidera nije ga spomenuo tokom javnog dijela sastanka.
Administracija već neko vrijeme pokušava pronaći dodatne zemlje koje bi prihvatile migrante, nakon što je u februaru postigla dogovor s Panamom, prema kojem je avion sa više od 100 migranata, većinom s Bliskog istoka, poslan u tu srednjoameričku zemlju.
U maju su američki imigracioni zvaničnici pokušali poslati osam migranata u Južni Sudan, iako je samo jedan od njih tamo rođen.
Zvaničnici Trumpove administracije tvrdili su da su ti muškarci prethodno osuđeni za zločine koji uključuju pljačku, seksualni napad i ubistvo. Administracija je navela da predsjednik ima ovlasti da protjera ozbiljne kriminalce iz SAD i pošalje ih u druge zemlje ako njihove matične države odbijaju da ih prihvate.
Prošlog mjeseca, Vrhovni sud SAD-a stao je na stranu Trumpove administracije, poništivši ranije sudske zabrane deportacije migranata u treće zemlje.
Američki diplomati su dobili uputu da svojim zapadnoafričkim kolegama kažu da je prihvatanje državljana trećih zemalja najvažnije pitanje za predsjednika Trumpa, prema jednom zvaničniku State Departmenta koji je bio uključen u planiranje samita. Zvaničnici su rekli vladama da je pomoć u pitanjima migracije ključna za unapređenje trgovinskih veza sa SAD-om.
SAD također pregovara o migrantskim sporazumima sa drugim zemljama, uključujući Libiju, Ruandu, Benin, Eswatini, Moldaviju, Mongoliju i Kosovo, ranije je izvijestio The Wall Street Journal.
Pored sastanka s Trumpom, američki zvaničnici su organizovali razgovore između mauritanijskih i izraelskih predstavnika, koji su uključivali i SAD, o uspostavljanju diplomatskih odnosa, prema izjavama dvije osobe.
Takav sporazum bi proširio takozvane Abrahamove sporazume, inicijativu koju je Trump pokrenuo tokom svog prvog mandata s ciljem normalizacije odnosa između muslimanskih zemalja i Izraela. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji se sreo s Trumpom u ponedjeljak, i dalje je bio u Washingtonu u srijedu.
Predsjednik Liberije Joseph Nyuma Boakai i ostali lideri naglasili su važnost svog regiona za SAD, ističući ogromne neiskorištene rezerve minerala koje su dostupne za američke investicije, što je još jedan prioritet Trumpove administracije. Predsjednik Senegala, Bassirou Diomaye Faye, pozvao je Trumpa da izgradi novi golf teren u toj afričkoj zemlji.
Administracija promoviše širenje trgovinskih odnosa, a ne stranu pomoć, s afričkim zemljama, nakon što je ranije ovog mjeseca raspustila Američku agenciju za međunarodni razvoj (USAID). Afričke zemlje su decenijama bile među najvećim korisnicima sredstava USAID-a, ali danas kontinent ima neke od najbrže rastućih ekonomija na svijetu.
Neke zemlje su teško pogođene naglim prekidom američkih programa pomoći. Takvi programi su u Liberiji činili skoro 2,6% bruto nacionalnog dohotka, prema podacima Centra za globalni razvoj.
Predsjednik Mauritanije Mohamed Ould Ghazouani priznao je da je njegova zemlja mala i ne baš prosperitetna, ali je istakao njen značaj za Trumpa navodeći da se nalazi na vrlo “strateškoj lokaciji” i da posjeduje značajne rezerve rijetkih zemnih minerala